Page 8 - Paulus Scalichius: Conclusiones de anima

Skalić, P., Teze o duši, Prilozi 61-62 (2005), str. 340-355 347
66. Zajedničko osjetilo moć je koja opaža predmete svih pojedinačnih osje–
tila.
67. Ono se nalazi u prednjem dijelu mozga koji je srčikovit i vlažan.
68. Zajedničko osjetilo, ukoliko je osjetilo, prima likove stvari bez materije,
ali u prisutnosti materije.
69. Nadalje, ukoliko je zajedničko, prosuđuje o osjetnim stvarima i sabire
mnoge osjete.
70. Imaginativna vrsnost je spoznajna moć u kojoj se čuvaju slike osjetnih
stvari.
71. Nalazi se u prednjem dijelu mozga koji je tvrđi i hladniji.
72. Procjembena vrsnost jest ona koja u dobivenom liku otkriva namjere
koje se osjetilom ne opažaju.
73. Kao što se odnosi praktični intelekt prema spekulativnom, tako se od–
nosi procjembena moć prema imaginativnoj.
74. Procjembena vrsnost nalazi se u prvom dijelu srednje ćelije mozga, koja
je topla zbog kretanja mnogoga duha.
75. Mašta je vrsnost ili moć koja sastavlja slike sa slikama, namjere s namje–
rama i slike s namjerama.
76. Mašta radi u snu kao i u budnom stanju.
77. Mašta se nalazi u sredini srednje ćelije mozga, kao središte između dije–
la koji pamti i dijela koji zamišlja.
78. Mašta je oruđe drugog djelovanja intelekta, naime rastavljanja i sas–
tavljanja.
79. Memorija je skladište prošlih doživljaja.
80. Činu pamćenja prethode dvije radnje: naime biti primljen i biti saču­
van.
81. Pamćenje se nalazi u zadnjem dijelu mozga, suhom zbog pokretnih ži–
vaca.
82. Prirodna vrsnost je ona koja pokreće sokove pomoću arterija i vena, ko–
jima je početak u jetri.
83. Vitalna vrsnost je ona koja pokreće bilo pomoću arterija, kojima je
početak u srcu.
84. Animaina vrsnost je ona koja pokreće udove pomoću živaca, kojima je
početak u glavi.
85. Naravni duh je fina i zračna supstancija koja nastaje uslijed topline u
srcu.
86. Ona tjera krv do pojedinih udova, od čega tijelo živi.
87. Vitalni duh je isto što i prirodni duh u svojoj biti, ali ne po vrsnosti.