Page 12 - Paulus Scalichius: Conclusiones de anima

Skalić, E, Teze o duši, Prilozi 61-62 (2005), str. 340-355 351
112. Ljudski intelekt ne spoznaje Boga apstrakcijom, nego prirodnom spo–
znaJom.
113. Jednostavno čovjek shvaća kada spoznaje osjetne stvari prije doživljene
putem osjetila.
114. A per accidens, kada shvaća neosjetne stvari po njihovim učincima.
115. Do spoznaje univerzalnog apstraktnog dolazimo preko pojedinačnih stvari.
116. Po konfuznom univerzalnom dolazimo do spoznaje pojedinačnih stvari.
117. Možemo znati više stvari, ali samo jednu možemo shvatiti.
118. Za spoznaju neke stvari ne traži se prisutnost spoznatljive stvari, nego
samo prisutnost njezine sličnosti.
119. Aktivni intelekt je onaj koji apstrahira likove od slike ili od fantazije i
svojim zračenjem čini ih univerzalnima i postavlja stvari u mogućem in–
telektu.
120. Intelekt se naziva mogući jer može primiti takve likove i kad ih još nije
primio.
121. Mogući razum, koji prima takve likove, zove se u djelatnosti ili u posjedu.
122. Nadalje, kada se intelekt rasvijetli mnoštvom osjetnih likova, tada se
zove prihvaćeni intelekt.
123. Spekulativni intelekt spoznaje istinito kao istinito.
124. Praktični intelekt spoznaje istinito kao dobro.
125. Razum je sposobnost duše ne samo spoznajna nego i pokrećuća.
126. Viši dio razuma usmjeren je na božanske i vječne stvari.
127. Niži dio razuma sudi o prolaznim stvarima i raspoređuje ih primajući
razloge od ljudskih zakona.
128. Pokrećuća sposobnost dijeli se na: zapovijedajuću, savjetujuću i afek-
tivnu koja je ujedno i savjetujuća i afektivna.
129. Prva je slobodna volja i praktična savjest.
130. Druga je sami razum.
131. Treća je prirodna volja i ona donosi odluku.
132. Četvrta je praktični intelekt.
133. Praktična savjest je pokretna moć koja se uvijek kreće među uzvišenim
stvarima, prirodno potičući na dobro i užasavajući se zla.
134. Savjest je prirodni habitus ne samo spoznajni nego i pokrećući.
135. Duša je kvantiteta barem sposobnosti.
136. Duša po biti nije u čitavom tijelu.
137. Duša, iako je jednostavna, ipak se razlikuje po onome šta jest ipa čemu
jest.