Page 10 - Paulus Scalichius: Conclusiones de anima

Skalić, P., Teze o duši, Prilozi 61-62 (2005), str. 340-355 349
88. Animalni duh je isto što i naravni i vitalni; a ovako se naziva kada dođe
do mozga.
89. Kada se animalne vrsnosti napinju, prirodne se opuštaju.
90. Nasuprot tome, kada se animalne sposobnosti opuštaju, prirodne se
napInJu.
91. Tri se stvari nalaze u racionalnoj duši: urođene moći, stečeni ili uliveni
habitusi i strast unešena ili urođena.
92. Moći racionalne duše jesu moć pomišljanja i moć pokretanja, koje
Teolog naziva intelektom i čuvstvom.
93. Spoznajne moći promatraju se prema četiri razlike intelektualne
vrsnosti.
94. Prva je razlika po prirodi kojom se intelekt dijeli na djelatni i trpni.
95. Druga je razlika po objektu, koja dijeli intelekt na spekulativni i prak-
tični.
96. Treća je razlika po dostojanstvu, koja dijeli razum na viši i niži.
97. Četvrta je s obzirom na čin, koja dijeli intelekt na habitus i čin.
98. Nadalje iz prve razlike nastaje razlika mogućeg intelekta na onaj koji je
ostvaren i drugi koji se naziva stečenim.
99. Kada mogući intelekt prima likove sa svjetlom aktivnoga uma, tada je
um ostvaren i habitualan.
100. Kada intelekt prima na savršen način svjetlo prema formalnom spa–
janju, tada se on naziva prihvaćeni intelekt.
101. Nijedna razlika intelekta ne uzima se prema razdiobi spoznajne moći
osim prve razlike.
102. Sve ostale uzimaju se ili prema činu ili prema habitusu ili prema načinu
shvaćanja.
103. Način shvaćanja prema različitosti predmeta različit je.
104. Božanski intelekt shvaća stvari sam iz sebe.
105. Intelekt anđela shvaća po sebi sustvorenim likovima, koji su sličnosti
stvari.
106. Ljudski intelekt spoznaje stvari po likovima apstrahiranim od posebnih
stvari, koje su prije osjetilom spoznate.
107. Osjetilo spoznaje stvari u prisutnosti objekta.
108. Mašta spoznaje u odsutnosti objekta, s dodacima materije.
109. Intelekt spoznaje bez dodatka materije, pod univerezalnim vidom.
110. Duša, dakle, preko intelekta spoznaje sve i sve dostiže.
111. Boga iznad sebe, samu sebe u sebi, anđele pored sebe, a što god se pod
nebom nalazi, spoznaje kao pod sobom.