364
BIT I SUVREMENOST
jevanja u bit izabiru se prema iskušenom razmjeru otuđenja.
Svako prerano sužavanje obzora krize vremena, koja nam
imperativom maksimalnog rada i poslovanja priječi da sa
brano otčitamo njenu bit, odvodi nas s puta u povijesni
odnos. Za pravo putovanje potrebni su orijentacioni znaci.
Kriza vremena očituje se u filozofiji kao kriza orijentacije.
Sve, dakle, ovisi o tome da se tako orijentiramo kako bismo
uzmogli promišljati ono što je temeljni zadatak. M a r x o v o
djelo — jer se obraća otuđenju sa stajališta izvorne zavi-
čajnosti, prisebnosti i istinitosti čovjeka, jer mu pridaje ono
što mu pristoji, a ne smanjuje i ne preuveličava ljudsku bit
— podobno je da nas nauči orijentaciji, da nam naznači mi
saoni put.
PRAKSA 1ODNOS Svaka filozofija, ma kakova njena orijen
tacija inače bila, kao filozofija sprovodi,
makar samo implicite, neka određenja b i t k a (biti, bivstvo-
vanja) svega što jest i b i t i č o v j e k a (načina bivstvo-
vanja čovjeka). Ova konstitutivna dvojna struktura filozofije
uopće sama sobom ukazuje kako na odliku ljudskog bića
pred svim ostalim bićima tako i na »prisutnost« bitka među
bićima posredstvom biti čovjeka. To znači: za nas ljude mo
guće je govoriti o biti čovjeka samo s obzirom na bitak sam,
i obratno. Ili, drugim riječima: da bitak bivstvuje, »dokaz«
je to* što čovjek j e s t . I Marxova misao, podrijetlom filo
zofijska, pokazuje istu konstitutivnu strukturu: određujući
bit čovjeka kao pro-iz-vodnju (Praxis), iznosi Mara ujedno
i »sliku« bitka kao proizvodne prirode, materije u »samokre-
tanju«, materije kao »samodjelatnosti«. Ako, u skladu s
Marxovom mišlju, nastojimo opisati jednostavne elemente
prakse u njenoj filozofijskoj, tj. ontologijskoj ( b i v s t v e
no j ) dimenziji2, a ne tek u ekonomskoj, tehnologijskoj,
industrijskoj, (u užem smislu) materijalnoj, tad, doduše, biva
i m p l i c i t e izložen čitav povijesni odnos — i to iz gore
navedenog razloga dvojne strukture filozofije, koja indicira
puninu zbiljskog odnosa — ali time još nije e x p l i c i t e
12Kao što smo to pokušali u našoj studiji »Bit -čovjeka i nje
no otuđenje u građanskom svijetu« (u ovoj zbirci).
