Page 9 - Franjo pl. Marković: Vrsti sudova po njihovih oblicih

Marković, E, Vrsti sudova po njihovih ..., Prilozi 37-38 (1993), str. 251-265
Nadalje jednostavni hipotetični sudovi ovakovi:
uviek ako je S, onda je i p29
" " "S, " "" Q,
" " "S, " "" R
259
mogu se stegnuti u ovaj:30 ako je S, onda je on koje P koje Q koje R. 3! N.pr. ako
su dva trokuta sukladna, onda su im jednake istoimene stranice, i istoimeni kuti
i površine. IP26 Ako ovaj simbol znači ove pojedine hipot. sudove:
kadkad, kad je S, je p, a
" " " " " Q, a
" " " " " R.
gdje se P, Q iRizlučuju tj. ako je p, nije ni Q ni R, ako je Q, nije ni P ni R, ako
je R, nije ni P ni Q, onda nastaje stegnut sud ovaj: ako je S, onda je ili P ili Q ili
R, što se zove razbirno uvjetben (disjunktivan hipotetičan) sud.
Po tom se vidi, da naročiti razbirni (kategorički disjunktivni) sud: S je ili P
ili Q ili R (tjelesa su ili kruta, ili kapljiva, ili zračna), osniva se na tri naročito
uvjetbena (kategorično hipot.) suda: na ime na onih-
ako je S - pom, onda nije ni Qom ni Rom
ako je S - Qom, onda nije ni pom ni Rom
ako je S - Rom, onda nije ni pom ni Qom.
§ 7. Smisao tvrdnje u označbenih i uvjetbenih sudovih; existencijalni (zbiljni)
sudovi.
neba još napomenuti, kakov je smisao tvrdbenim i uvjetbenim sudovom
obzirom na zbiljni bitak one stvari, koja se misli. Pita se ponajprije: znači li
tvrdbeni sud: S je p, pravokutnik je istosmjernjak, to - da se tvrdi zbiljni bitak
stvari, koja se Som misli, pa se o njoj kao zbiljnoj izriče oznaka P? Jamačno nije
takov smisao tvrdbenoga suda, jerbo sudom tvrdbenim S je P samo se pojmu SU
tvrdi da mu pripada oznaka P. Ima nebrojenih sudova označbenih, tvrdbenih, u
kojih je subjektov pojam puka mišljevina a ne Odgovara mu nikakav zbiljni
29 28: S, jest i P.
30 28: ovaj sastavljeni:
31 28: onda je i P i Q iR.