Page 2 - Franjo pl. Marković: Vrsti sudova po njihovih oblicih

252 Marković, F., Vrsti sudova po njihovih ..., Prilozi 37-38 (1993), str. 251-265
§ 1. Pojam i sastavine suda. l
Sud (judicium) je izriek (enuntiatio) o kakvoći, o sadržajnoj označenosti
jednoga pojma, iliti izriek o njegovoj suveznosti s drugimi pojmovi t.j. izriek,
koji kaže, što se pojmom misli ili ne misli, t.j. koji se drugi pojmovi s njim zajedno
moraju misliti ili ne smiju misliti. Zato ima svaki sud tri sastavine: subjekt - t.j.
pojam, o kojem se izriek kaže, 2) pririek (predikat), t.j. pojam, koji kaže što se
o subjektu izriče, 3) spojka (copula)2 t.j. oblik izrieka ili ječni ili niječni, kojim
se predikat ili spaja sa subjektom ili odvaja od subjekta./PZo
§ 2. Kakvoća suda.
Baš u spojci ili razspojci stoji ječni ili niječni oblik suda (a subjekt i predikat
su tvar suda) - s toga je glavna razvrstba sudova po spojci (koputi), na ime, u
ječne i niječne; budući da se ječni ili niječni oblik kopule zove kakvoćom suda,
to se kaže, da se po kakvoći diele sudovi u ječne i niječne. Po mnienju Drobi–
schevu ne da se pojam o sudu inače ustanoviti, nego dvojstveno, t.j. tako, da se
veli: sud nješto izriče ili o svojstvu pojma ili o medjusobici njegovoj s drugimi
pojmovi; pak nadalje: taj izriek ili je ječan ili niječan.
1 U 18 predhodi sljedeći tekst:
//158fX1X
Bivstvo i wojstva suda
1. Postanak suda
Vele: sudje oblik spoja ili oddvojapojmova; ili vele: sudjesjedinitba ili medjusobičba dvajupojma.
Nije to dosta označno. Nije dosta reći: jedan pojam se najprije postavi, a drugi mu se nadoveže; jer
tu se već misli na subjekt i predikat.
Zato neki vele: sud je imek kojim se jedan pojam drugom pririče ili odriče - ali to je tautologija.
Zato neki rekoše: sud je misaoni oblik koji odgovara sbiljnom spoju (ili odvoju) stvari. Ri rekoše:
bivstvo suda je svjestitost objektivne vriednosti njekog subjektivnog spoja pomisli Ali ni to ne valja: jer
ima sudova kojim nepripada objektivna istinitost -; ako se za to kaže: sudje imek, koji može biti istinit
ili neistinit - to je opet tautologija.
Reći: sud je spojitba pojmova - valja, ali je odviše neodredjeno; reći: spojitbe sudne odgovaraju
spojitbam sbiljnih stvari - ne valja, to je metajizična kriva tvrdnja.
Umjesto reći: sud je spoj pomisli razstavljenih - bolje je po psihoL obziru reći: sud je razglobljaj
sastavljene pomisli na njezine sastavine.
//59(W) odsjek: Osudovih
IPodo@jek
Vrsti sudova po njihovih oblicih
Kodovoga odsjekajoš će više bitipovoda nego kodonoga opojmovih, da se upuštamo upretresanje
protivnih nazorl1. Da bude stvar pregledna, ja ću najprije glavne crte Drobischeve nauke osudovih
označiti; to će služiti za orientaciju kod daljnega sliedećega za tim kritičnoga pretresa.
2 U 18 (str. 159) stoji copula --spojka (ili spona) umjesto »Spojka (copula)«.