Marković,
E, Vrsti sudova po njihovih
...,
Prilozi
37-38 (1993),
str.
251-265
257
dakle ili
1) Svi
slučaji
sa
spojeni su (congruentni) sa
njekimi
pa,19
2)
"
" "
"
"
"
" svimi
pa,
3) Njeki"
"
" "
"
" njekimi
pa,
4)
"
"
"
"
"
"
" svimi
pa,
5) Nijedan
slučaj
sa
nije spojen20 s nijednim
slučajem
pa.
Svi dosad nabrojeni oblici uvjetbenoga suda, kojim je temeljni oblik ovaj:
»Ako je S, onda je P«, zovu se
čisti
uvjetbeni sudovi.
No metnimo u uvjetku (hipotesi) i utvrdku (tesi) mjesto pojma S i P
conjunctivne
21
naročite
(tvrdbene,
kategorične)
sudove, na ime u uvjetku kaži–
mo: S je takov
A,
koji je B, a u utvrdku: P je takove, koji je D, što se
kraće
i
ovako
izriče:
Ako.ie A - Born, onda je e - Dom. Ovakovi oblici sastavljenoga
uvjetbenoga suda zovu se
naročito
(tvrdbeno) uvjetbeni
(kategorično
hipo–
tetični).
N.pr. ako je ljeto toplo, to je
voće
sladko; ili
niječno:
ako su stranice
četverokutnika
jednake, ne sHeduje, da bi i kutovi bili jednaki. Još sastavljeniji
oblik uvjetbenoga suda zove se uvjetbeno-uvjetbeni (suvezbeno-suvezbeni, hi–
potetično-hipotetičnP2),
a ako je uvjetak i utvrdak sastavljen, imamo
naročito
(tvrdbeno) uvjetbeni sud. ObHkovina glasi ovako: Ako je tako, da, ako je
A–
Born, jest e - Dom, to je, ako je E -
pom,
jest G - Horn. Primjer u
riečih:
Ako je
tako, da, ako
čovjek hoće,
on i može, to slieduje, da ako ga
što
navodi na zlo, on
se može oduprieti (U ovom primjeru
23
riečrni
- a ima i mnogo drugih
primjer~
u Drobischa - vidi se, da se s
obćcnitim
oblikom ne podudara primjer u
riečih
izveden; tu ostaje
A
(čovjek)
uviek isti subjekt, no to ne mienja uvjetbeno
uvjetbeni oblik suda).24
Ćist
uvjetbeni sud postaje sastavljen sdružni (copulativan)
ili
razdružni
(remotivan) uvjetben sud, ako se
Slučaji,
u kojih tvrdnja
Sa
valja
ili
ne valja,
19
28: dakle 1) Svi
slučaj
i
!{'yj
suvezbeni
su
(kongruentni) snjekoji
slučaji
1"'.
20
2B
imasuvezan
umjesto »spojen«.
21
2B ima
konjwlctivne
umjesto »conjunctivne«.
22
2B:
hipoteZllo-hipoteZlli
umjesto
»hipotetično-hipotetični«.
23
2B: ovom
Drobischevu
primjeru.
24
2B: Drobischa -
nemapodudaranja s
obćenicim
oblikomjer uprimjeru rietm; ostajeA
(čovjek)
u svih Judovih isti subjekt, dok su uoblikovini
obćenitoj
naizmjence
četiri različita
subjekta (A
-
e -
E
- G); ali to ne mienja uvjetno-uvjetbenoga oblika sudnoga.
1,2,3,4,5,6 8,9,10,11,12,13,14,15