Page 4 - Franjo pl. Marković: Logika

250 Marković, F., Logika, Prilozi 35-36 (1992), str. 247-258
Kako se i svaki drugi pozaostali narod iz početka uzgajaše tudjom filoso–
fijom, tako i naš; pače - i to je druga izprika filosofijskomu medjunarodnome
nasljedovanju i baštinjenju - neki prvaci filosofi, kao Platon, Aristotel, Bacon,
Leibniz, Kant i dr. - već su postali kosmopolitski, pripadaju svim narodom.
If' Kosmopolitski biljeg filosofije udešava nam priliku, da se ne podjarmimo
pod koji inonarodni smjer filosofijski, recimo pod njemački, nego da baš u filo–
sofiji obćenitoj svjetskoj nadjemo uztuk proti premoći germanskoga duha u nas.
Da se je prosvjeti našoj pridići samo na njemačkoj, mi izgibosmo u pukom na–
sljedovanju, i klica samorodna, samosvojna u nas usahnu. Ali su nam tuj tako–
djer Inglezi i Francezi,7 Thlijani i sjeverni Slaveni, pa dakako prije svih i stari He–
leni, u kojih nam je crpsti okrepne piće na putu za istinom, dobrotom i ljepotom.
I upravo ovo je znamen i vriednost našega nastojanja oko znanosti na našem
narodnom jeziku, da nam je tim dOZVOljen i baš otvoren potrebni svesvjetski
vidokrug, da nam je možno obazirati se u znanosti našoj na romanske narode,
na Ingleze, na Slavene sjeverne, dok se dio Njernaca u filosofijskih predavanjih
svojih premalo osvrću na druge sadanje narode, i prikazuje stvar tako, kao da
ne treba ni znati za sadanje francezke i englezke filosofe. I do ničesa nam ne budi
toliko stalo, ništa ne držimo životnijim pitanjem našega znanstvenoga napredka,
kako samostalnu8 porabu djelli i onih drugih naroda pored Njernaca.
Th je poraba probitačna najpače za logiku. za nju su, ako za ikoju granu
filosofije, navlastito Inglezi izveli znamenitih spisa, koje nam je svakako
upotriebiti. Na taj način, ako i nemamo duge samosvojne narodne tradicije filo–
sofijske, imamo svesvjetsku, i, u IF povodu tudjih raznorodnih velikana stupaju–
ći, ne ćemo upasti u ničije okove, i u ničiju jednostranost, ter ćemo po vremenu
moći stati na vlastite noge. Filosofija je dojilja, koja, ma i ne bila rodjena majka,
na noge postavlja narod, duševno ga oslobadja. A tko prisvoji sebi logiku misli,
osvojit će si i logiku činli. I to je ono, što nas nuka, da se svom snagom zaronemo
u pitanja filosofijska, da se svom dušom damo na onaj daleki put po pučini misli,
makar nam brod zapljuskuju valovi sadanje političke i družtvene neprilike
cjelokupnoga9 našega naroda; jer i mi vojujemo boj za istinu, za dobro i za liepo.
§ 2 Položaj logike u filosofiji; primjerice i napose u grčkoj filosofiji
Ne možemo počimati s konačnom i pOdpunom definicijom logike; takova
bo definicija drži kao u jezgri cieli svoj predmet. Kad bi svi filosofi jednako
izvodili i razpravljali logiku, imali bi takodjer jednu te istu definiciju logike. Ali
7 2B: Francezi, Skandinavci,
8 2B: samostalnu ter razsudnu
9 2C: sadanjih neprilika i borba cjelokupnoga