Page 11 - Franjo pl. Marković: Logika

Marković, F., Logika, Prilozi 35-36 (1992), str. 247-258 257
Drugo mnienje tvrdi, da doduše nije u mislih ljudskoga duha očitovano ili
izraženo bivstvo vanjskih stvari, ali da su ipak misli duhovni znakovi, duhovni
simboli vanjskih stvari. Ljudski duh i tvarni sviet raznobitni su, ali su misli duha
pod utjecajem činjenica vanjskoga tvarstva. Misli duha ljudskoga povadjaju se
po razvoju činjenica vanjskoga stvarstva, košto se jedna (paralela) uzporednica
u svojem tečaju povadja za drugom uzporednicom.
neće mnienje tvrdi, da se Sokratova raz- IPOstava misli od stvari, misaostva
od stvarstva, mora ukloniti, jer da su misli i stvari u bivstvu jedno te isto, to će
reći, prava misao, ne pojedinačna, osjetna, jednopredmetna iliti što se veli kon–
kretna (a konkretna znači jednopredmetna),44 nego misao obćenita, bezosjetna,
pojmovna iliti abstraktna,45 koja pomišlja samo trajno, bitno, s drugimi is–
tovrstnimi pojedinirni stvarmi zajedničko svojstvo njeke stvari, a ne pomišlja
njezino prolazno, slučajno i pojedinačno svojstvo, takova misao pojmovna
podpuno prikazuje pravo bivstvo vanjske stvari, pače istovjetna je sa samom
stvari, i to ne samo s bivstvom njezinim, nego upravo s bitkom, seksistencijom
njezinom. Vanjska stvar, tako tvrdi ovo treće mnienje, niti ne obstoji, ne eksis–
tuje 46 inače, nego u onoj pojmovnoj misli mislećega duha, koja pomišlja
bivstveno svojstvo iliti bivstvo vanjske stvari; s toga postoji 47 padpuna istovjet–
nost mislećega duha i vanjskoga stvarstva, i 10 na taj način, da sve vanjsko
stvarstvo nije drugo nego mišljeni tvor duha. Bitak, eksistenciju ima nešto samo
po tom, što i1i48 misli, a to je duh, - ili je mišljeno, a to je vanjsko stvarstvo. Duh
ima bitak po tom, što misli, a vanjski tvarni sviet lP ima bitak, ezistenciju samo
po tom i u tom, što je mišljen i kako je mišljen od duha. Thko tvrdi ono mnienje,
koje se naziva absolutnom logikom, i koje je najviše razvijeno Hegelom, a ono
pretjeruje idealisam do skrajnosti tako, da izčezava bitak i česa osim mislećega
duha: nema bitka ništa drugo nego misleći duh.
Th su tri različita smjera logike.
Obilježivši ih 49 treba da razmotrimo razloge, koji zagovaraju prvi ili drugi
ili treći smjer,50 pa da se po razlozih odlučimo za jedan od njih, i taj onda
sustavno provedemo. Kod toga će nam za podlogu služiti poglavita sliedeća djela
od njem., ingI. i francezkih stručnjaka:
44 2C: jednopredmetna, kao srasla s jednim predmetom
45 2C: abstraktna, tj. odlučena odpojedinih stvar~
46 U 2C: nema bitka umjesto »ne eksistuje«.
47 2B: postoji - kaže taj treći nazor-
48 2C: ili samo
49 2B ima umjesto »ih<<: četiri razna smjera u logici
50 2B i 2C: treći smjer ili četvni