Hrkać,
S., Metaphysica p. Antonii Xderich, Prilozi
53-54
(2001), str. 231-285
231
METAPHYSICA
P. ANTONII XDERICH
SERAFIN
HRKAĆ
(Sveučilište
u Mostaru)
Predgovor
UDK 19
Žderić
Izvorni znanstveni
članak
Primljen:
17. X.
2001.
Fra Antun
Žderić rođen
je u Vinkovcima
početkom
osamnaestoga sto–
ljeća.
Umro je u Staroj Gradiški 3. IV. 1739. Ispit za lektora (profesora) filo–
zofije, kao student izvrsna
učenja
i uzorna ponašanja - uvjet što se tražio da
bi netko po završetku studija teologije i
svećeničkog ređenja
mogao nastaviti
studij i postati lektorom filozofije i potom lektorom teologije - položio je na
franjevačkom
generalnom
učilištu
prvoga reda (studium generale primae
classis) u Budimu pod mentorstvom fra Petra
Karapandžića
iz Goranaca kod
Mostara (usp. S.
Hrkać,
»Manuskript fra Petra
Karapandžića
Logica", u
Mostariensia
1, Mostar /izd.
Sveučilište
u Mostaru/ 1994, str. 50-55). Preda–
vao je na filozofskom
učilištu
(studim philosophiae) u Brodu koje je uteme–
ljeno g. 1710, a dokinuto 1783. odlukom Josipa Drugog koji je, osnivanjem
centralnih seminarija za dijecezanske i
redovničke
studente, zabranio daljnji
rad
svih
dotadašnjih provincijskih
učilišta.
Na katedri je
Žderić
naslijedio g.
1735. fra Blaža
Šimića
(usp. S.
Hrkać,
»Introductio in universam Aristotelis
philosophiam
Dubrovčanina
Blaža
Šimića",
u
Prilozi
31-32, Zagreb, 1990,
str. 211-217) i održao kroz filozofijski trijenij (koliko je tada trajao studij filo–
zofije) predavanja iz svih filozofskih traktata
predviđenih
po ondašnjem pla–
nu i programu kako
općeg
crkvenoga i
franjevačkog
zakonodavstva tako i
provincijskih konstitucija o školstvu. Prema ondašnjim uzusima lektori su
mogli slijediti udžbenike nekog odobrenog autora (Mastrius, Hennius... ) ili
sami izraditi vlastite sastavke i diktirati ih (lector) studentima.
Žderić
se od–
lučio
za ovu drugu
mogućnost,
što je redovito
uključivalo
osobno daljnje na–
predovanje, tj. polaganje ispita i za lektora teologije. Predavanja su nam
sačuvana
u dva velika rukopisa. Jedan se
čuva
u
franjevačkom
samostanu u
Kraljevoj Sutjesci i sadržava
Summulae
i
Logica maior
(usp. S.
Hrkać,
»Cur-