našu filozofiju. Oba ova kulturna stvaraoca i Marko
-
vić i Bazala i sami su djelovali
—
a ne samo filozof
skom misli utjecali
—
na različitim područjima kul
turnoga stvaralaštva, što njihova djela očito pokazuju.
Pisac pak ove studije i sam kaže, da želi da Franju
Markovića »prikaže kao ličnost, koja se s izvjesnoga
filozofijskoga kruga misli obraća životu i kulturi hr
vatskoga naroda i želi, da nekako utječe na njegov
udes. I impresije ličnoga poznanstva kao i misli iz
nesene u razgovorima i nazori o prilikama u narodu
i društvu bili su mi na ruku pri sastavu ovoga
portreta.«
Upravo ostvarenje toga zadatka, koji je izvršio
profesor Bazala, a koji predstavlja neponovljiv do
življaj o ovoj značajnoj ličnosti naše nedavne kul
turne prošlosti, jest povod da mi tu raspravu u cjelini
i bez dodatka ponovno dajemo javnosti.
Naša novija istraživanja o filozofskom djelu Fra
nje Markovića sa ocjenom koja će nositi vrijednosna
određenja sa suvremenog horizonta bit će objeloda
njena u
» Prilozima za istraživanje hrvatske filozofske
baštine«, koje će izdavati Institut za filozofiju Sve
učilišta u Zagrebu.
No ova studija prof. Bazale ostaje nezamjenljiv
živi podatak o ovoj suvremenim generacijama posve
nepoznatoj a tako značajnoj ličnosti. Ona će tu lič
•
nost u širini njenog stvaralačkog raspona i dubini
njenog utjecajnog značenja
—
nadamo se!
—
i da
našnjim generacijama približiti i jasno oživjeti te
tako ostati značajan prilog povijesnom razvitku na
šega novog Mudroslovnoga odnosno danas Filozof
skoga fakulteta, a time i našoj novijoj kulturnoj po
vijesti uopće.
V. Filipović
