D A M I R B A R B A R I Ć : U I N T E R M E Z Z U S V J E T O V A
zgodu u povijesnom mišljenju, u kojemu se sabire zgodi potrebno primanje na
god danog i u središtu svijeta zgođenog kazivanja konačne, jednokratne zgode,
koja je našla svoje kućište i time prebivalište čovjeka upovijesnom zovu i kaži«43.
No, takva povijesna čovjeka - istog koji je godinama ranije već bio zazvan kao
»zavičajni čovjek u harmoničnoj cjelini povijesnog sklopa, kojeg svako djelojest dje
lo povijesti«44 -
upravo taj u zgodi povijesnog sklopa i njenoj kaži konačno na
đeni zavičaj, dom i prebivalište ujedno nepovratno odvaja od srodnih mu bića i
čini ga gotovo potpunim strancem među njima: »Kad počinjemo misliti nešto
novo, onda počinjemo nekako i na novi način kazivati - pa se u vlastitom jeziku
osjećamo kao stranci, a tako izgledamo i svojim sunarodnjacima (i ne samo nji
ma) - ne zato da bismo prešli na drugi jezik, nego da bismo za sebe našli kaziva
nje koje je primjereno onome što mislimo, što nam se pokazuje
. « 45
No rastuća osamljenost nije dovela do sustajanja onih u poznim godinama sve
naglašenijih pokušaja da se pažljivim koracima mišljenja uvijek iznova poseže u
riznicu starih riječi slavenskih jezika, za koje se činilo da bi upravo u svojevrsnoj
»naivnosti« mogli biti za jednostavno kazivanje podobniji od »preopterećenih
jezika metafizičkog Zapada«46. Koliko daleko su ta zacijelo tek početna nasto
janja dovela, to neka ovdje ostane pitanjem. Izgleda daje pitanjem ostalo i ono
me čijem su djelu posvećena ova promišljanja. O punoj izloženosti, nesigurnosti
i krajnjoj neizvjesnosti ishoda, kao i o tome da »samo onaj koji bi da doista živi,
može u pravom smislu promašiti svoj život
« 47
znao je više nego dovoljno. Ne tek
na kraju rijetko ustrajna i jedinstvena misaonog puta, nego već u prvoj, možda i
temeljnoj svojoj knjizi nedvosmisleno je navijestio usud vlastita mišljenja: »Na
nama je da nađemo primjeren jezik, čak uz cijenu da nas svjetlost novog svije
ta u iskonu zabljesne, iznenadi, da sustanemo, da eventualno tek zamucamo
. « 48
43 Vanja Sutlić,
Uvod u povijesno mišljenje. Hegel - Marx.
Priredili D. Barbarić, B. Drbohiav, D. Savić.
Zagreb 1994,161.
44V. Sutlić,
Bit i suvremenost
, 382.
45V. Sutlić,
Uvod u povijesno mišljenje,
116.
46V. Sutlić,
Praksa rada kao znanstvena povijest.
Drugo izdanje, 32.
47V. Sutlić,
Bit i suvremenost,
420 i d.
48 Isto, 197.
30
