U
I N T E R M E Z Z U
S V J E T O V A
U tom središtu i iz njega »izvještava čovjek o ‘vijesti’, donosi je, i time se sabire
za dodijeljenu povijest«3233. Upravo je u tome daljnja, punija i konkretnija odredba
onoga što zapravo kazuje ishodišna i uputna riječ »odnos«. Jer »latinska riječ
re-
latio
znači
uzvraćanje
onome koji se obratio na nekoga i utoliko izriče mogučnost
i temelj
izvještavanja, pripovijedanja, govorenja«^.
Povijesni sklop i njegova zgo
da najprisnije su vezani uz kazivanje. Stoga je jednako točno reči »da se povijesni
sklop događa u kazivanju
« 34
kao i to da je »da bi došlo do kazivanja potrebna [...]
zgoda povijesnog sklopa«35, ili pak daje »navješćivanje kao bit govora dalo [...]
povijesni sklop«36. No, osnovno je da »jednostavno, pravo kazivanje« o kojemu
je tu riječ nikada nije puko govorenje, nasumično oglašavanje ili pak samouvjere
no »jezičanje«. Bezuvjetni preduvjet toga da se čudnovatoj »jednostavnosti« tog
kazivanja samo i početno približi bila bi obuhvatna i temeljita »destrukcija one
ontologije koja leži u osnovi svake lingvistike«37. Prije svega treba ustrajavati na
tome da je bit jednostavnog kazivanja u mišljenju
.38
Kazivanje pak nije nikakvo
sredstvo naknadnog priopćenja onog već mišljenog i domišljenog. Samo mišljenje
u sebi se zbiva kao kazivanje. U skladu s mijenom iskustva i određenja mišljenja
kao povijesnog, bit će iz temelja izmijenjen i ustroj njemu pripadnog kazivanja.
Premda ono, naime, još uvijek govori u iskazima, izjavnim rečenicama, te rečeni
ce »nisu više ništa logičko i gramatičko, nego su dobile karakter zbivanja«39. Go
vor, iskušen iz povijesnog mišljenja, »nije sredstvo sporazumijevanja, nego kom
pleksno dovođenje bitka, vremena, biti čovjeka i bića na čistac«40.
Tako će povijesnome mišljenju »na kraju filozofiranja i metafilozofiranja« naj
važnijom zadaćom ostati jednostavnost kazivanja
41
i ono će se sve više posve
ćivati upornim pokušajima da pomno i oprezno
»oslobađa jez ik 'z a ono što on
kazu je«42.
Na koncu će mu se čak učiniti kako bi moglo biti da je »na pomolu
[...] usred historijske dogođajštine, povijesni čovjek koji skrbno prima povijesnu
32V. Sutlić,
Bit i suvremenost,
35.
33 Isto.
34 Vanja Sutlić,
Kako čitati Heideggera. Uvod u problematsku raznu » Sein und Zeit«-a i okolnih spisa
,
Zagreb s. a. [1989], 99.
35 Vanja Sutlić,
Praksa rada kao znanstvena povijest. Povijesno mišljenje kao kritika kriptofilozofijskog
ustrojstva Marxove ?nisli.
Drugo, prošireno i popravljeno izdanje, Zagreb 1987, 218.
36V. Sutlić,
Praksa rada kao znanstvena povijest,
148.
37V. Sutlić,
Praksa rada kao znanstvena povijest.
Drugo izdanje, 32.
38 Isto, 218.
39V. Sutlić,
Kako čitati Heideggera,
99.
40 Isto.
41 V. Sutlić,
Praksa rada kao znanstvena povijest.
Drugo izdanje, 32.
V. Sutlić,
Kako čitati Heideggera,
179.
29
