Uvod
XXXVIII
ritetom kao i prihvaćanje ‘božanske filozofije’. Petrićevu ideju
znanstvene filozofije tumači Ljerka Schiffler kao re-konstrukciju
Aristotelova mišljenja te upućuje na Petrićeve tvrdnje o nekon-
zistentnosti Aristotelove filozofije, posebno Metafizike. Auto-
rica tumači Petrića kao sljedbenika renesansnog doksografsko-
deskriptivnog, eruditnog smjera u povijesti filozofije. Ona se
ne osvrće toliko na sadržaj
Discussiones peripateticae
, koliko na
osnovne karakteristike pristupa koje su doprinos metodologiji
povijesti filozofije.
Važan rad o
Peripatetičkim raspravama
jest i članak Eugenea
E. Ryana »Finalnost, red i ljepota kod Aristotela i u
Discussio-
nes peripateticae
Frane Petrića«.
23
Ryan konstatira da je finalnost
jedna od centralnih tema u Aristotelovoj filozofiji. Petrić u
Dis-
cussiones peripateticae
ne napada Aristotelovo učenje o finalnosti
zato, smatra Ryan, jer sam drži da ne postoji svršnost u svijetu.
Naprotiv on i sam smatra da je sve usmjereno prema jednom
nepokretnom pokretaču – Bogu kao svojoj svrsi, ali tvrdi da
Aristotel ne zastupa takvu ideju finalnosti jer uvodi više nepo-
kretnih pokretača. Petrić drži da je ideja finalnosti bolje izložena
u hermetičko-platoničkoj tradiciji (iz koje ju je Aristotel uzeo i
pokvario). Ryan kritizira Petrićevu kritiku Aristotela, ali kaže
da je ona Petriću bila poticaj da razvije svoja vlastita učenja u
Novoj sveopćoj filozofiji
.
U knjizi Michaela Stausberga,
Faszination Zarathusthra
I
24
,
jedno je poglavlje posvećeno Petriću, a dio tog poglavlja
Peri-
patetičkim raspravama
. Autor izlaže Petrićeve teze o nastanku
filozofije i o ulozi Zaratustre u tom nastanku kao Petrićeve
predradnje za njegovo djelo
Thesaurus sapientiae
, odnosno za
dodatak
Novoj sveopćoj filozofiji
. Autor upućuje na Petrićevo tu-
mačenje da je Aristotel uzeo (pokrao) svoja učenja od starih (pa
tako i od Zaratustre) i izlaže Petrićevu kronologiju i genealogi-
ju Zaratustre.
23
Ryan, Eugene E., »Finalnost, red i ljepota kodAristotela i u
Discussi-
ones peripateticae
Frane Petrića«,
Filozofska istraživanja
, 64 (1/1997), 173–180.
24
Stausberg, Michael,
Faszination Zarathushtra. Zoroaster und die Eu-
ropäische Religionsgeschichte der Frühen Neuzeit
, knjiga prva, Walter de
Gruyter, Berlin, New York, 1998, 311–320.
