Uvod
XLI
neke prirodnofilozofske i matematičke teme iz četvrtog sveska
Peripatetičkih rasprava
. On ističe da je u četvrtom svesku Petrić
dotaknuo neka pitanja koja će kasnije biti važna za njegov filo-
zofiju. Dadić posebno ističe Petrićeve stavove o beskonačnom i
nedjeljivim dijelovima i ukazuje na to da su to bile predradnje na
kojima je Petrić kasnije izgradio svoju geometriju.
Peripatetičke rasprave
spominju se malo opširnije a ne samo
nominalno, nakon što je objavljen reprint, i u studijama koje nisu
izričito posvećene Petriću ili renesansnoj filozofiji. Tako Hans-
Ulrich Wöhler piše o
Peripatetičkim raspravama
u studiji o srednjo-
vjekovnoj dijalektici.
32
On ocjenjuje da Petrić pokazuje povijesno
utemeljene uvide u pitanja dijalektike. Petrić razlikuje dijalektiku
koja je učenje o formalno korektnom zaključivanju od dijalekti-
ke koja je metodičkim pravilima uređen postupak kritičkog po-
stavljanja pitanja i odgovora. Platonička je dijalektika po Petriću
upravo jezgra svakog istinskog filozofiranja.
Iako nakon reprinta
Discussiones peripateticae
ne možemo uo-
čiti vrtoglavi porast radova o
Peripatetičkim raspravama
, ipak se
može, na temelju spomenutih recenzija i posljednjeg komentira-
nog rada, reći da se vidi da se interes za
Discussiones peripateticae
širi i izvan kruga onih kolima je Petrićeva filozofska misao cen-
tralna točka interesa. Posebno je pak važno da se za njih zaintere-
siraju klasični filolozi koji mogu omogućiti širem krugu filozofa
i onih zainteresiranih za renesansnu filozofiju da se upoznaju s
(još uvijek nedovoljno prevedenim) Petrićem koji je jedan od naj-
značajnijih hrvatskih filozofa, a sigurno najznačajniji renesansni
hrvatski filozof.
32
Hans-Ulrich Wöhler,
Dialektik in der mittelalterlichen Philosophie
,
Akademie Verlag,
Deutsche Zeitschrift für Philosophie
(Sonderband 13), Ber-
lin 2006. str. 212–216.
