HRVATSKE FILOZOFKINJE

DRUSKOWITZ, von, Helene (Hietzing, Austrija, 1856.–Mauer-Öhling, Austrija, 1918.), filozofkinja, književnica, feministkinja.

Rođena je kao Helena Maria Druschkovisch. Nakon završetka konzervatorija u Beču 1874. godine s majkom je odselila u Zürich gdje je studirala filozofiju, arheologiju, germanistiku i orijentalistiku. S 22 godine je promovirana je u doktora znanosti tezom Don Juan bei Lord Bayron. Time je postala druga žena s njemačkog govornog područja koja stekla doktorat iz filozofije. Predavala je povijest i književnost na nekoliko sveučilišta. Također je bila gost predavač na brojnim institucijama u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Godine 1881. upoznala je austrijsku književnicu Marie von Ebner-Eschenbach (1830.–1916.) i postala je član njezinog literarnog kruga. Počela se je kretati u intelektualnim krugovima čiji su članovi bili austrijski pjesnik Reiner Maria Rilke (1875.–1926.) te ruska psihoanalitičarka i književnica Lou Andreas Salomé (1861.–1937.). U Zürichu je 1884. godine upoznala Friedricha Nitzschea koji ostavio traga u njezinom filozofskom radu. Posebno se bavila proučavanjem filozofije Immanuela Kanta, Arthura Schopenhauera i Herberta Spencera. Pisala je pod pseudonimima Adalbert Brunn, H. Foreign. (Frl.), Erna (von Calagis), E. (von) René, H. Sackorausch. Bila je izdavač časopisa koji su se bavili emancipacijom žena: Der heilige Kampf i Der Fehderuf. Nakon što joj je 1888. godine umrla majka Druskowitz počinje sve više konzumirati alkohol i droge, a nakon što ju je napustila dugogodišnja životna partnerica pjevačica, sopranistica Theresa Malten (1855.–1930.) zapala je u tešku egzistencijalnu krizu. Umrla je u psihijatrijskoj klinici u mjestu Mauer-Öhling.

DJELA: Percy Bysshe Shelley, Berlin, 1884.; Drei englische Dichterinnen: Essay, Berlin, 1885.; Moderne Versuche eines Religionsersatzes: ein philosophischer Essay, Heidelberg, 1886.; Wie ist Verantwortung und Zurechnung ohne Annahme der Willensfreiheit möglich? Eine Untersuchung, Heidelberg, 1887.; Zur Begründung einer überreligiösen Weltanschauung, Heidelberg, 1889.; Eugen Dühring. Eine Studie zu seiner Würdigung, Heidelberg, 1889.; Pessimistische Kardinalsätze, Wittenberg, 1905.; Der Mann als logische und sittliche Unmöglichkeit und als Fluch der Welt. Pessimistische Kardinalsätze, Freiburg, 1988.