Kazalo imena
618
ALESSANDRO BARANZONI – osobu nije bilo moguće utvrditi. 7.22
ANAKSAGORA (
Ἀναξαγόρας
) iz Klazomene, 5. st. Dulje vremena živio
je u Ateni, bio je Periklov prijatelj. Optužen za bezbožnost. Pobjegao je iz
Atene. Smatrao je da su bitak homeomerije (pratvar iz koje miješanjem i
razdvajanjem nastaju stvari u svijetu) i um. 15.1; 25.26; 27.1–2; 27.6; 69.24;
197.12; 215.5; 251.19; 271.17; 275.14; 287.27; 383.7
ANAKSIMANDAR (
Ἀναξίμανδρος
), 6. st. pr. Kr. Učenik i nasljednik
Talesov. Napisao je spis
O prirodi
. Držao je da je bitak
apeiron
– ono što je
s obzirom na masu i kvalitetu neodređeno i u sebi sadrži sve mogućnosti.
15.4
ANAKSIMEN (
Ἀναξιμένης
), vjerojatno učenik Anaksimandrov. Držao je
da je bitak zrak. Sve stvari nastaju iz zraka zgušnjavanjem i razrjeđivanjem.
15.4
ANTIMAH iz Heliopola (
Ἀντίμαχος
), nepoznato vrijeme. Prema Sudi au-
tor spjeva o stvaranju svijeta. 197.7
ARHENET (
Ἀρχαίνετος
– možda varijanta imena
Ἀρχύτας?
), vrlo slabo
poznat autor, navodno pitagorovac, spominje ga na jednom mjestu Sirijan
u komentaru Β
Metafizike
. 197.17
ARHITA (
Ἀρχύτας
), 4. st. pr. Kr. Grčki filozof, matematičar, inženjer
i državnik iz Tarenta, pitagorovac. Tekstovi na koje se poziva Petrić su
Pseudo-Arhita i treba ih datirati nakon Aristotela. 143.8; 197.16
ARISTEJA iz Prokonesa (
Ἀριστέας
), 7. ili 6. st. pr. Kr., grčki epski pjesnik.
Napisao je geografski ep
Ἀριμάσπεια
. 197.6
ATENEJ (
Ἀθηναῖος
) iz Naukratije, 2/3 st. Grčki gramatičar. Napisao je spis
Gozba sofista.
U literarnom smislu djelo nije značajno, ali je opsežno. 11.18
ATLANT, sin titana Japeta, njegova su braća Prometej i Epimetej. Zadatak
mu je da nosi nebo. On je također personifikacija svjetske osi, kralj Atlan-
tide ili astronom, matematičar ili filozof. 195.14; 195.16
ATLANT čarobnjak, lik u Ariostovom
Bijesnom Orlandu
. 339.1
AVEROES (Ibn Rušd), 1126–1198, španjolsko-arapski filozof, liječnik i mi-
stičar. Smatrao je da je logika (Aristotelova) najvažnija za postizanje sreće.
Izuzetno se divio Aristotelu čija je djela komentirao u više oblika. Veliki
Averoesovi komentari svojim su oblikom (Averoes prvo navodi Aristo-
telov tekst i potom ga komentira) imali znatan utjecaj na Zapadu. 11.20;
29.23; 167.10; 169.20; 175.26; 377.28; 441.22; 499.1
