Institut za filozofiju | Digitalna baština

Klement RANJINA (Clemens Araneus), filozof, teolog, govornik, diplomat (Dubrovnik, 1482–Dubrovnik, 28. VI. 1559). Nakon prve naobrazbe koju je stekao u Dubrovniku, nastavio je studij teologije u Veneciji, potom u Perugi i Napulju. U Dubrovniku je stupio u dominikanski red. Obavljao je diplomatske misije kod rimskog pape Pavla III., Habsburgovaca, a posebice se je istkao zaslugama za Dubrovačku Republiku i njenu zaštitu od Turaka. Ranjina je ostavio više djela, rasprava i traktata s područja teologije, filozofije, govorništva i prava. U neobjavljenu filozofskom djelu Commentaria in quatuor libros Sententiarum (1549) u duhu tomističkog učenja tumači istoimeno djelo Petra Lombardskoga.

DJELA: Liber casuum conscientiae; Super decretalia flores; Qaedam dubia super epistolas Pauli; De potestate Petri et successorum; Liber consiliorum; Expositio super epistolam Pauli ad Romanos, Venetiis, 1547; Sententiae ex doctoribus ad casus particulares facile resolvendos et breviter per modum alphabeti excerptae; Quodlibet declamatorium, Venetiis, 1541, Brescia, 1586.

LITERATURA: S. Krasić, "Klement Ranjina", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1–2 (1975), str. 287–290; M. Biškup, "Bogoslovne kreposti u djelima Klementa Ranjine", Glas Koncila, Zagreb, 2000; M. Biškup, "Klement Ranjina: duhovni pisac i propovjednik", u: F. Šanjek (ur.), Dominikanci i Hrvati: osam stoljeća zajedništva (13.-21. stoljeće), Kršćanska sadašnjost i Dominikanska naklada Istina, Zagreb, 2008.