POVIJESNI ODNOS I POVIJESNO MIŠLJENJE
Temeljni zadatak suvremene filozofije
POVIJESNI SKLOP jest m i s a o n o dospijevanje u nešto
neobično j e d n o s t a v n o , toliko jedno
stavno da izmiče svakodnevnoj, na »predmete« u svijetu
usmjerenoj svijesti — mada omogućuje i njih i svijest. To
jednostavno i najjednostavnije jest p o v i j e s n i s k l o p u
koji se uklapaju: bit čovjeka, bića i bitak sam. P o v i j e s t
nije drugo do zbivanje o d n o s a biti čovjeka, bića i bitka.
U strogom smislu, povijest je o d n o s , naravno, ako se pod
njim ne razumije formalizirana relacija relata, u koju može
ući bilo što, nego i z v o r n a p u n i n a po kojoj sve povi
jesno j e s t . Ovaj o d n o s nije nešto naknadno što pred-
postavlja samostalno bivstvovanje čovjeka, s jedne, a bića i
bitka, s druge strane. Povijest kao o d n o s tek u s p o
s t a v l j a bit čovjeka u njenom posredovanju između bitka
koji se o d j e l o v l j u j e u svijetu i bića koja po njem
j e s u , tj. nastupaju u svijetu.1
Zadatak je, dakle, suvremene misli kako bi doista bila
s izvornim vremenom svoje povijesti, da razmotri putove
kojima filozofija danas nastoji d o s p j e t i u b i t povije
snog svijeta, u o d n o s u kojem već svagda jesmo kao
ljudi, mada u našem vremenu najčešće i pretežno tako da
smo od njega najvećma udaljeni, njemu otuđeni. I s k u s t v o
o t u đ e n j a ( sabrano u filozofiji) j e s t i z v o r t e ž n j e
za d o s p i j e v a n j e m u j e d n o s t a v n u , s k l a d n u
p u n i n u p o v i j e s n o g b i v s t v o v a n j a . Putovi dospi-
1 Prema tome, povijesni odnos
omogućuje
subjekat-objekat
relaciju, a nije, kako, između ostalih, misli i
E. Bloch,
ova rela
cija izvor povijesti.
