Životopis dr. Ivice Martinovića
7. lipnja 1993. na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio sam u polju filozofiju doktorski rad »Rimsko razdoblje« Boškovićeva mišljenja
pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. Danilo Pejović (voditelj), akademik
Žarko Dadić, prof. dr. Neven Sesardić.
22. rujna 1994.
Znanstveno-nastavno vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donijelo
je odluku o mom izboru u zvanje znanstvenog suradnika.
23. ožujka 1999. Fakultetsko vijeće Filozofskog
fakulteta u Zadru donijelo je odluku o
mom izboru u znanstveno-nastavno zvanje naslovnog docenta za znanstveno
područje humanističkih znanosti (filozofije) za predmet Povijest filozofije s
osobitim obzirom na Povijest hrvatske filozofije.
22. prosinca 1999. Znanstveno
vijeće Instituta za filozofiju donijelo je odluku o mom izboru u zvanje višeg
znanstvenog suradnika.
27. travnja 2005. Znanstveno
vijeće Instituta za filozofiju donijelo je odluku o mom izboru u zvanje
znanstvenog savjetnika.
Svi izbori u znanstvena zvanja izvršeni su u polju
filozofije.
Istraživanja su mi pretežito
usmjerena na proučavanje povijesti filozofije i matematike u Hrvata od 12. do
18. stoljeća.
Što se tiče filozofskih
disciplina, moja su istraživanja pretežito usmjerena na filozofiju prirode,
filozofiju znanosti i filozofiju matematike. Dakako, objavio sam studije i iz
drugih disciplina, primjerice iz ontologije (Herman Dalmatin) i etike
(Marulić).
Najuža mi je specijalnost
proučavanje Boškovićeva djela. Objavio sam znanstvene članke o sljedećim
hrvatskim filozofima: Hermanu Dalmatinu (2), Jurju Dragišiću (2), Marku
Maruliću (1), Frani Petriću (10), Nikoli Vitovu Gučetiću (2), Marku Antunu de
Dominisu (4), Stjepanu Gradiću (3), Đuru Bagliviju (1), Ruđeru Boškoviću (31,
od toga 11 na engleskom), Rajmundu Kuniću (2), Stjepanu Bašiću (1), Antoniju
Radošu Michieliju Vitturiju (1), Pavlu Vuk-Pavloviću (1).
Objavio sam tri sintetičke
studije o hrvatskoj filozofskoj baštini:
»Filozofska i prirodoznanstvena istraživanja
hrvatskih isusovaca od Markantuna de Dominisa do Josipa Franje Domina« (1992);
»Hrvatska prirodnofilozofska
baština 18. stoljeća« (1995);
»Žanrovi hrvatske filozofske
baštine od 15. do 18. stoljeća« (2000).
Popis
znanstvenih članaka o hrvatskim filozofima, znanstvenicima i književnicima
(izbor)
1. »Galileiev
paradoks o jednakosti točke i crte u prosuđivanjima Stjepana Gradića i Ruđera
Boškovića«, u: Žarko Dadić (ur.), Zbornik
radova o dubrovačkom učenjaku Stjepanu Gradiću (Zagreb: Hrvatsko
prirodoslovno društvo, 1985), pp. 49-70.
2. »Bilješke
Boškovićevih predavanja iz astronomije akademske godine 1754./55.«, u: Nenad
Janković i Žarko Dadić (ur.), Zbornik
radova VII nacionalne konferencije astronoma Jugoslavije (Beograd:
Astronomsko društvo "Ruđer Bošković", 1985), pp. 91-93.
3. »Pretpostavke
za razumijevanje geneze Boškovićevih ideja o neprekinutosti i beskonačnosti:
kronologija radova, povijesna samosvijest, tematske odrednice«, Vrela i prinosi 16 (1986), pp. 3-22.
4. »Boškovićev
prijepor o jednostavnosti pravca iz 1747. godine: izrečeni i prešućeni
argumenti«, Vrela i prinosi 16
(1986), pp. 167-179.
5. »The
fundamental deductive chain of Bošković's natural philosophy«, u: Valentin
Pozaić (ed.), The philosophy of science
of Ruđer Bošković (Zagreb: FTI, 1987), pp. 65-99.
6. »Temeljna
dedukcija Boškovićeve filozofije prirode«, u: Valentin Pozaić (ed.), Filozofija znanosti Ruđera Boškovića
(Zagreb: FTI, 1987), pp. 57-88.
7. »Završni
sholij Newtonove metode prvih i posljednjih omjera i jedanaesti kanon
Boškovićeve teorije geometrijskih transformacija«, u Ljubisav Novaković et al.
(ur.), Newtonova philosophia naturalis
(Kragujevac: Institut za fiziku, 1987), pp. 157-171.
8. »Boscovich's
'model of atom' from 1748«, u Michele Bossi and Pasquale Tucci (eds), Bicentennial commemoration of R. G.
Boscovich, Milano, September 15-18, 1987: Proceedings (Milano: Unicopli,
1988), pp. 203-214.
9. »Bošković's
choice of method at the beginning of his mathematical career«, Dijalektika 23 (1988), br. 3-4, pp.
57-71.
10. »The
genesis of Bošković's contributions to mathematics«, u: Fritz Krafft and
Christoph J. Scriba (eds), XVIIIth
International Congress of History of Science: Abstracts (Hamburg / München:
International Union of the History and Philosophy of Science, 1989), M2-13.
11. »Bošković
on his own theory of forces: from a sentence to the theory of forces«, Synthesis Philosophica 4 (1989), pp.
533-542.
12. »Bošković
o svojoj teoriji silâ: od sentencije do teorije prirodne filozofije«, Filozofska istraživanja 9 (1989), pp.
1479-1487.
13. »Theories
and inter-theory relations in Bošković«, International
Studies in the Philosophy of Science 4 (
14. »Bošković's
theory of the transformations of geometric loci: program, axiomatics, sources«,
u Žarko Dadić (ed.), Proceedings of the
international symposium on Ruđer Bošković:
15. »Cavalieri,
Fabri i Gradić o Galileievu paradoksu posude«, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Dubrovniku 30 (1992), pp. 79-91.
16. »Filozofska
i prirodoznanstvena istraživanja hrvatskih isusovaca od Markantuna de Dominisa
do Josipa Franje Domina«, u: Isusovačka
baština u Hrvata (Zagreb: Muzejsko-galerijski centar, 1992), pp. 77-86.
17. »Rana
recepcija Boškovićeve filozofije prirode: 'slučaj Benvenuti'«, Filozofska istraživanja 12 (1992), pp.
957-981.
18. »Hidrotehničke
ekspertize Ruđera Boškovića«, Naše more
40 (1993), pp. 61-75.
19. »Boškovićeva
neostvarena teorija infinitezimalâ: između nacrta teorije i primjene metode«, Filozofska istraživanja 13 (1993), pp.
453-474.
20. »Epigrami Ruđera Boškovića«,
21. »Ontički
red u opisima Hermana Dalmatina«, Prilozi
za istraživanje hrvatske filozofske baštine 19 (1993), pp. 9-30.
22. »Boškovićeva
funkcija za utrošak voska pri izgradnji pčelinjega saća«, Ekonomska misao i praksa 2 (1993), pp. 37-55.
23. »Quantitas inassignabilis: jezik i
spoznaja u Boškovićevu pristupu infinitezimalima«, Filozofska istraživanja 13 (1993), br. 51, pp. 745-754.
24. »Boscovich
on the problem of generatio velocitatis:
Genesis and methodological implications«, u Piers Bursill-Hall (ed.), R. J.
Boscovich: Vita e attività
scientifica / His life and scientific work (Roma: Istituto della
Enciclopedia Italiana, 1993), pp. 59-79.
25. »The
early reception of Bošković's natural philosophy: The Benvenuti case«, Synthesis Philosophica 8/16 (1993), pp.
307-333.
26. »Sloboda
u promišljanjima Ruđera Boškovića«, u Marijan Steiner (ur.), Synthesis theologica: Zbornik u čast p.
Rudolfa Brajičića SJ u povodu 75. obljetnice života (Zagreb: Filozofsko-teološki
institut Družbe Isusove, 1994), pp. 479-491.
27. »Hrvatska
prirodnofilozofska baština 18. stoljeća«, Filozofska
istraživanja 15 (1995), pp. 3-43.
28. »Humanist,
filozof i teolog Juraj Dragišić«,
29. »Ispravci
i dopune uz bibliografiju Ruđera Josipa Boškovića (1)«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 21 (1995), pp.
151-219.
30. »Mulihova
kajkavska Abeczevicza iz 1746.
godine«, u: Alojz Jembrih (ur.), Kajkaviana
Croatica: hrvatska kajkavska riječ (Zagreb: Družba Braća hrvatskoga zmaja; Donja Stubica: Kajkaviana; Zagreb: Muzej za
umjetnost i obrt, 1996), pp. 167-176.
31. »Dva
dragocjena a nezapažena prinosa hrvatskih istraživača o Jurju Dragišiću«, Filozofska istraživanja 16 (1996), pp.
509-527.
32. »Ljetopis
života i djela Nikole Vitova Gučetića«, Dubrovački
horizonti 36 (1996), pp. 23-33.
33. »Stihovi
Rajmunda Kunića o Ruđeru Boškoviću«, Anali
Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 34 (1996), pp. 151-184.
34. »Poezija
Rajmunda Kunića u rukopisnom zborniku hrvatskih latinista iz knjižnice braće
Stulli«, Anali Zavoda za povijesne
znanosti HAZU u Dubrovniku 34 (1996), pp. 49-71.
35. »The
ontic order in descriptions of Hermann of Dalmatia«, Studia historiae philosophiae Croaticae 3 (1996), pp. 69-91.
36. »Petrićeva
prosudba Aristotelove prirodne filozofije«, Obnovljeni
život 52/1 (1997), pp. 3-20.
37. »Kasnorenesansni
filozof Nikola Vitov Gučetić«, Zbornik
Dubrovačkog primorja i otoka 6 (1997), pp. 203-225.
38. »Amerika
- izazov za geodeta Ruđera Boškovića«, Anali
Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 35 (1997), pp. 173-184.
39. »Stjepan
Gradić on Galileo's paradox of bowl«, Dubrovnik
Annals 1 (1997), pp. 31-69.
40. »Apparatus ad philosophiam Antonija Possevina
i Petrić«,
41. »Kako je
Dominis pisao Petrićevo prezime?«, Dubrovnik
8/1-3 (1997), pp. 315-322.
42. »Patriciana u knjižnici Toma Basseglija
1792.«, Dubrovnik 8/1-3 (1997), pp.
193-211.
43. »Petrić i Kircher«, Dubrovnik
8/1-3 (1997), pp. 333-342.
44. »Rane
hrvatske prouke Petrićeva djela (1624.-1811.): Dominis, Baglivi, Michieli
Vitturi«, Dubrovnik 8/1-3 (1997), pp.
212-247.
45. »Uspoređujući
nacrt Panaugije u Petrića i
Komenskoga«, Dubrovnik 8/1-3 (1997),
pp. 346-352.
46. »Rađanje
'Ujedinjene Amerike' - diplomatski izazov za Ruđera Boškovića«, Zbornik
znanstvenog skupa Diplomacija Dubrovačke
Republike, Zbornik Diplomatske akademije 3 (Zagreb: Ministarstvo vanjskih
poslova Republike Hrvatske - Diplomatska akademija,
1998), pp. 265-271.
47. »Kajkavska
Abeczevicza iz 1746. godine - dosad
nepoznato djelo Jurja Muliha«, Vrela i
prinosi 21 (1997), pp. 193-268.
48. »The Birth of 'United America': A Diplomatic
Challenge for Ruđer Bošković«, u: International
symposium »Diplomacy of the
49. »Književni žanrovi hrvatskih filozofa od
Stojkovića do Boškovića«, u: Introduzione
allo studio della lingua, letteratura e cultura croata, a cura di Fedora
Ferluga Petronio (Udine: Università degli Studi di Udine / Forum, 1999),
pp. 107-116.
50. »Uz Petrićev Index Pancosmiae«, Filozofska
istraživanja 19 (1999), pp. 139-191.
51. »Ruđer Bošković's expert analyses in hydraulic engineering«, u:
Valentin Pozaić (ed.), Jesuits among the
Croats:Proceedings of the international symposium »Jesuits in the religious,
scientific and cultural life among the Croats
52. »Žanrovi
hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća«, u: Pavo Barišić (ur.), Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije (
53. »The
evaluation of Aristotle’s natural philosophy in Petrić’s Discussiones peripateticae«, Studia
historiae philosophiae Croaticae 4 (1999), pp. 77-95.
54. »Ruđer
Bošković i Amerika«, Kolo 10/3
(2000), pp. 7-29.
55.
»Marulićev etički nauk o miru«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 26 (2000), pp.
17-57.
56.
»Kritički aparat«, u: Ivan Šiškov Gundulić, »Suze i tužbe
Radmilove«, Dubrovnik 12/2 (2001),
kritičko izdanje priredio Ivica
Martinović, pp. 5-129, na pp. 52-129.
57.
»Kazne za rod Bosdari nakon ranjavanja Ivana Šiškova
Gundulića«, Dubrovnik 12/3 (2001),
pp. 12-24.
58.
»Ivan Šiškov Gundulić i Luna Židovka«, Dubrovnik 12/3 (2001), pp. 27-35.
59.
»Ivan Šiškov Gundulić u izbornom žrvnju 1696.-1700.«, Dubrovnik 12/3 (2001), pp. 36-50.
60.
»Cekinić(1731) vs. Appendini(1803)«, Dubrovnik 12/3 (2001), pp. 59-64.
61.
»Recepcija Boškovićeve prirodne filozofije u Princetonu
(1844-1846)«, Prilozi za istraživanje
hrvatske filozofske baštine 27
(2001), pp. 147-162.
62.
»Prirodnofilozofska gledišta Stjepana Bašića 1771.«, Prirodoslovlje 1/1 (2001), pp. 121-146.
63.
»Petrićeva uporaba atomističkih argumenata u prosudbi
Johna Henrya«, Filozofska istraživanja
22/1 (2002), pp. 287-300.
64.
»Optička
rasprava Marka Antuna de Dominisa: geneza, metodologija, značenje«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske
baštine 28 (2002), pp. 67-145.
65.
»Boškovićev
izbor matematičke metode g. 1740.«, u: Filip Grgić (ur.), Godišnjak za filozofiju 2003. (
66.
»Spinozina
filozofija Boga u tumačenju Pavla Vuk-Pavlovića«, u: Pavo Barišić (ur.), Pavao Vuk-Pavlović – život i djelo (
67.
»Izvori
Marka Antuna de Dominisa u raspravi Euripus
seu de fluxu et refluxu maris«, u: Marcus Antonius de Dominis / Marko Antun
de Dominis, Opera physica / Radovi iz fizike, uredili Ante Maletić i
Darko Novaković (
Ivica Martinović, »Od Telesija do Fortisa: znameniti odjeci Petrićeva
djela 1572.-1771.«,
Marko Antun de Dominis, »Eurip ili o plimi i oseci mora«, s latinskog preveo
Ivica Martinović, u: Marcus Antonius de Dominis / Marko Antun de Dominis, Opera physica / Radovi iz fizike, uredili Ante Maletić i Darko Novaković (
O Boškoviću sam izlagao na međunarodnim znanstvenim skupovima u Zagrebu (1986), Milanu (1987), Dubrovniku (1987), Rimu (1988), Hamburgu (1989) i Cresu (1993).
O Boškoviću sam održao predavanja na sljedećim međunarodnim tečajevima u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku: »Philosophy of Science« (1989, 1994), »Plurilinguism in Middle Europe« (1998), »Philosophie und Demokratie« (2005).
U Dubrovniku 1994. izlagao sam o
Kuniću na skupu o 200. obljetnici njegove smrti.
O Petriću sam izlagao na Danima Frane Petrića u Cresu od 1998.
do. 2005.
O Križaniću sam izlagao u Moskvi
i Sankt-Peterburgu 2005.
O Matiji Vlačiću Mlađem izlagao
sam na Danima Frane Petrića u Cresu
2005.
G. 1988. bio sam inicijator i
član organizacijskog odbora znanstvenog skupa Prirodoznanstvena baština Dubrovnika, što ga je Hrvatsko
prirodoslovno društvo upriličilo u Dubrovniku 14.-15. listopada 1998.
G. 1994. o 200. obljetnici smrti Rajmunda Kunića
koordinator sam međunarodnog znanstvenog skupa »Rajmund Kunić, pjesnik i
prevoditelj«, što su ga Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u
Dubrovniku, Filozofsko-teološki institut
Družbe Isusove u Zagrebu i Hrvatski povijesni institut u Beču
organizirali u Dubrovniku 21.-22. studenoga 1994.
G. 1999. član sam
organizacijskog odbora znanstvenoga skupa Otvorena
pitanja povijesti hrvatske filozofije, što ga je 23.-25. lipnja 1999.
upriličio Institut za filozofiju.
G. 2000. član sam
organizacijskog odbora znanstvenog skupa Recepcija
hrvatskih filozofa u svijetu, što ga je 8.-9. studenoga 2000. upriličio
Institut za filozofiju.
Od rujna 2001. predsjednik sam
Programskog odbora Petrićeva simpozija u Cresu u sklopu Dana Frane Petrića što ih u rujnu svake godine organizira Hrvatsko
filozofsko društvo. Dosad sam organizirao četiri simpozija o Petriću:
Petrić – platonizam – aristotelizam (2002, 2003);
Petrić i renesansne filozofske tradicije (2004, 2005).
1989. uredio sam dva tematska
bloka o Boškoviću:
»Ruđer Josip Bošković:
Filozofija i znanost«, Filozofska
istraživanja 9/32-33 (1989), pp.
1320-1523;
»Ruđer Josip Bošković:
Philosophy and Science«, Synthesis
Philosophica 4/8 (1989), pp. 509-680.
1991. priredio sam 17 članaka sa
znanstvenog skupa Prirodoznanstvena
baština Dubrovnika za izdanje u Analima:
Anali Zavoda za povijesne zannosti HAZU u Dubrovniku 29 (1991), pp. 117-267.
1996. uredio sam tematski broj Anala o Rajmundu Kuniću o 200.
obljetnici pjesnikove smrti.
»Rajmund Kunić (1719-1994),
pjesnik i prevoditelj«, Anali Zavoda za
povijesne zanosti HAZU u Dubrovniku 34 (1996), pp. 7-232.
1997. odabrao sam tri članka iz
dubrovačke prirodoznanstvene baštine za prvi broj engleskog godišnjaka Zavoda
za povijesne zanosti HAZU u Dubrovniku.
1997. uredio sam tematski
trobroj Dubrovnika o Petriću:
»Frane Petrić – o 400.
obljetnici smrti hrvatskoga renesansnog filozofa«,
1999. u časopisu Filozofska istraživanja uredio sam
tematski blok o Frani Petriću:
»Petrićeva misao od etike do prirodne
filozofije«, Filozofska istraživanja
19 (1999), pp. 3-191.
Nakon otkupa Gundulićevih
rukopisa 2001. u časopisu Dubrovnik
uredio sam dva tematska bloka o Ivanu Šiškovu Gunduliću:
Ivan Šiškov Gundulić, »Suze i
tužbe Radmilove«, Dubrovnik 12/2
(2001), pp. 5-129;
»Ivan Šiškov Gundulić (2)«, Dubrovnik 12/3 (2001), pp. 5-64.
Član sam uredništva u sljedećim
časopisima: Filozofska istraživanja, Synthesis Philosophica, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u
Dubrovniku, Dubrovnik Annals i Dubrovački horizonti.
Zamjenik sam glavnog i
odgovornog urednika časopisa Prilozi za
istraživanje hrvatske filozofske baštine od 1993.
Stalni sam i jedini hrvatski
suradnik u »Abstracts Department« međunarodnog časopisa Historia Mathematica u kojem objavljujem sažetke povijesnih i
filozofskih radova koji se tiču hrvatskih matematičara i prirodnih filozofa
(osobito Grisogono, Petrić, Getaldić, Gradić, Bošković).
U ljetnom poljeću akademske
godine 1986/1987. predavao sam kolegij Filozofija
znanosti Ruđera Boškovića na Filozofskom studiju Filozofsko-teološkog
instituta Družbe Isusove u Zagrebu.
G. 1992. imenovan sam za
voditelja kolegijā Ruđer Bošković
i Filozofija prirode na Hrvatskim
studijima (Studia Croatica)
Sveučilišta u Zagrebu, gdje sam predavao do 1997.
U svojstvu pozvanog profesora na
dodiplomskom studiju Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu tri sam
akademske godine 1992.-1995. predavao kolegij Hrvatski filozofi renesanse.
U ljetnom poljeću akademske
godine 1993/1994. predavao sam Filozofiju
znanosti Ruđera Boškovića na poslijediplomskom studiju Filozofskog
fakulteta DI u Zagrebu.
Dvije akademske godine
1994-1996. predavao sam Povijest hrvatske
filozofije na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Dvije akademske godine
1997-1999. predavao sam izborni kolegij Filozofija
prirode na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Od akademske godine 2005-2006.
na studiju filozofije na Filozofskom fakultetu u Osijeku predajem Povijest hrvatske filozofije i Srednjovjekovnu filozofiju.
Od akademske godine 2005-2006.
na studiju filozofije na Filozofskom fakultetu u Splitu predajem Filozofiju prirode I i Filozofiju prirode II.
G. 1997. objavio sam pretisak
prve kajkavske početnice koju sam pronašao u Dubrovniku:
Juraj Mulih, Abeczevicza (Zagreb, 1746; Dubrovnik:
Zavod za povijesne znanosti HAZU; Varaždin: Zavod za znanstveni rad HAZU,
1997), s mojim pogovorom na pp. 73-80.
U sklopu programa znanstvenog
skupa o polihistoru Stjepanu Gradiću povodom 300. obljetnice njegove smrti
10-11. listopada 1983. u Dubrovniku postavio sam u Galeriji »Sebastian« izložbu
rukopisne, knjižne, spomeničke i umjetničke građe, te objelodanio katalog
izložbe:
Ivica Martinović, Stjepan Gradić: život i djelo
(Dubrovnik, 1983), 36 pp.
U sklopu izložbe Isusovačka baština u Hrvata u Muzejskom
prostoru u Zagrebu (28. 12. 1992. - 28. 4. 1993.) bio sam autor dionice »Ruđer
Bošković« (rijetke knjige, isprave, prepiska, zemljovidi, nacrti instrumenata,
portreti, grafike), te zadužen za tematsku cjelinu »Filozofska i
prirodoznanstvena istraživanja hrvatskih isusovaca od Markantuna de Dominisa do
Josipa Franje Domina«.
Isusovačka baština u Hrvata (Zagreb: MGC, 1992), moji
tekstovi na pp. 77-97 (sintetički prikaz o filozofima i prirodoznanstvenicima
do kraja 18. stoljeća), 274-289 (Bošković).
Prigodom 59. Kongresa P.E.N.-a u
Dubrovniku g. 1993. postavio sam izložbu Ruđer
Bošković (1711-1787) u Palači Sponza, sastavljenu pretežito od građe iz
dubrovačkih arhiva i knjižnica i popraćenu katalogom na engleskom jeziku:
Ivica Martinović, Ruđer Bošković (Dubrovnik: Croatian PEN
Centre & The Bridge, 1993), 27 pp.
G. 1996. sudjelovao sam u
izložbenom projektu »Znanost u Hrvata« u Klovićevim dvorima u Zagrebu napisavši
za katalog tekstove i odabravši kataloške jedinice o Kotruljeviću, Gučetiću,
Volčiću, de Dominisu, Getaldiću, Gradiću, Ohmućeviću, Boškoviću, Šimunu
Stratiku i hrvatskim didaktičkim pjesnicima 18. stoljeća:
Znanost u Hrvata 1 (Zagreb: MGC, 1996), moji
tekstovi na pp. 55-56 (Kotruljević), 99 (Grisogono), 108-109 (Kotruljević),
117-121 (Gučetić), 147-150 (Vicko Volčić), 156-158 (de Dominis i Getaldić),
161-164 (Gradić), 165-168 (Petar Damjan Ohmućević), 191-192 (Bošković), 193-203
(didaktički pjesnici 18. stoljeća), 233 i 235-240 (Šimun Stratik), 400-409 (de
Dominis), 410-424 (Getaldić), 439-481 (Bošković).
G. 2003. tijekom znanstvenoga
skupa »Petrić – platonizam – aristotelizam« u Cresu autor sam izložbe »De
Dominis vs. Patricius«. Ista je izložba upriličena 2004. o Petrićevu rođendanu
25. travnja u Zadru.
Ivica Martinović, »De Dominis
vs. Patricius«, u: Hrvoje Jurić (ur.), 12.
Dani Frane Petrića (Zagreb: HFD, 2003), pp. 147-164.
G. 1997. napisao sam filmski scenarij »Ruđer
Bošković« za film u produkciji Obrazovno-znanstvenog programa Hrvatske
televizije, premijerno prikazan na Boškovićev rođendan 18. svibnja 1998.
G. 1998. za isti sam program
Hrvatske televizije napisao filmske scenarije »Marin Getaldić« i »Frane
Petrić«. Filmovi su snimljeni i prikazani tijekom 1999.
Od g. 1997. član sam International Commision on the History of
Mathematics pri Division of the
History of Science of the International Union of the History and Philosophy of
Science.
Član sam četiriju inozemnih
profesionalnih društava: History of Science Society (USA), Canadian Society for
History and Philosophy of Mathematics, British Society of the History of
Mathematics, Renaissance Society of America.
Član sam triju domaćih
profesionalnih društava: Hrvatsko matematičko društvo, Hrvatsko filozofsko
društvo, Hrvatsko bioetičko društvo.
Od 2003. do 2005. bio sam predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva.