Institute of Philosophy | Library of Croatian Philosophers

[ENG] Josip ZANCHI (Josephus Zanchi), filozof, teolog, isusovac (Rijeka, 1710–Gorica, 1786). Gimnaziju je završio u Gorici i Beču. Studirao je filozofiju u Grazu (1729–1731) te teologiju u Beču (1734, 1736–1739). U Gorici je predavao gramatiku (1732–1733) i retoriku (1735), a u Grazu retoriku i matematiku (1741–1742). Na Sveučilištu u Beču je bio profesor filozofije od 1746. do 1749, a u Collegium Theresianum od 1749. do 1752. godine. Nakon što je ukinut isusovački red, 1773. godine, dobio je kanonikat u Gorici gdje je i umro. Značajan je njegov doprinos transformaciji filozofskih, ali i prirodnofilozofskih učenja u isusovačkoj nastavi filozofije u Beču. Godine 1747. u Beču je objavio prijevod, s francuskog jezika na latinski, rasprave isusovca Noëla Regnaulta koji je naslovio Epistola a physico quodam Gallice scripta nunc Latino sermone reddita, qua praecipue Newtonianae philosophiae a Volterrano vulgatae capita in examen vocantur. U svojim predavanjima je posebice isticao Newtona i Descartesa, no za razliku od Newtona držao je kako prvi metafizički principi ne mogu biti zamijenjeni prirodnim zakonima. Naglašavao je ulogu motrenja i eksperimenta u znanosti. Godine 1748. Zanchi je u Beču dva puta objavio svoj prvi udžbenik iz prirodne filozofije: prvi put uz završni filozofski ispit Ivana Patačića pod naslovom Physica P. Josephi Zanchi e Soc. Jesu inscripta, a drugi put kao oficijelni sveučilišni udžbenik pod naslovom Scientia rerum naturalium sive physica. Ad usus academicos accomodata opera et studio p. Iosephi Zanchi. Udžbenik je bio podijeljen u dva sveska (opća fizika, posebna fizika). Dvije godine kasnije, također u Beču, objavio je novo izdanje koje je naslovio Philosophia mentis et sensuum. Ad usus academicos accomodata opera et studio Iosephi Zanchi Soc. Jesu sacerdotis. Zanchijev udžbenik sastojao se od tri sveska (logika i metafizika, opća fizika, posebna fizika). U spomenutom udžbeniku on iznosi argumente protiv Newtonovog shvaćanja opće gravitacije.

DJELA: Epistola a physico quodam Gallice scripta nunc Latino sermone reddita, qua praecipue Newtonianae philosophiae a Volterrano vulgatae capita in examen vocantur, (prijevod na latinski rasprave Noëla Regnaulta), Viennae, 1747; Dissertatio de mutuo commercio inter mentem humanam et corpus, [Viennae, 1748]; Physica P. Josephi Zanchi e Soc. Jesu inscripta, Viennae, 1748; Scientia rerum naturalium sive Physica. Ad usus academicos accomodata opera et studio p. Iosephi Zanchi, Viennae, 1748; Philosophia mentis et sensuum. Ad usus academicos accomodata opera et studio Iosephi Zanchi Soc. Jesu sacerdotis, Viennae, 1750, 1753, 1754; "Disertacija o uzajamnom odnosu ljudskog duha i tijela", prevele Irena Bratićević i Gorana Stepanić, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 63–64 (2006), str. 255–289.

LITERATURA: M. Korade, "Filozofska i prirodno znanstvena djela profesora filozofije u 18. stoljeću", Vrela i prinosi 18 (1990/91), str. 21–67; Ž. Dadić, "Prirodnofilozofska gledišta Josipa Zanchija", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 57–58 (2003), str. 75–92; Ž. Dadić, "Prirodnofilozofski i prirodnoznanstveni rad Josipa Zanchija u Beču od 1746. do 1752.", Egzaktne znanosti u Hrvata u doba prosvjetiteljstva, Matica hrvatska, Zagreb, 2004, str. 126–143; Lj. Schiffler, "Iz hrvatske filozofske baštine 18. stoljeća: Disertacija Josipa Zanchija", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 63–64 (2006), str. 189–206; I. Martinović, "Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu", Filozofska istraživanja 116 (4/2009), str. 689–707; I. Martinović, "Odjeci Dominisova objašnjenja dúge na sveučilištima u Beču, Trnavi i Grazu", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 71–72 (2010), str. 49–90.