hrvatski

JAMBRECHOVICH

[ENG] Franjo JAMBREHOVIĆ (Jambrechovich), filozof (Vinica, 26. III. 1634–Varaždin, 20. VII. 1704). Nakon završene gimnazije u Požunu stupio je u Isusovački red u Beču, a nakon  završena studija filozofije i teologije u Trnavi, službovao je kao gimnazijski profesor u Ugarskoj, Varaždinu i Zagrebu. Na isusovačkom učilištu u Zagrebu predaje moralnu teologiju (1695) i filozofiju (logiku predaje 1667, a 1668. fiziku). Od 1699. do smrti djeluje u Varaždinu kao duhovnik. Svoja predavanja objavljuje u djelu Philosophia peripatetica (1669), kompendiju školske filozofije u kojemu disciplinarno (logika, fizika, metafizika) i u obliku disputacija izlaže filozofijsku problematiku. Djelujući u vrijeme borbe oko Aristotelove filozofije, Jambrehović traži nove putove mišljenja koji će utjecati na razvoj kasnijih prirodnoznanstvenih, posebice fizikalnih shvaćanja.

DJELA: Philosophia peripatetica. In ceaesareo Societatis Jesu colegio Zagrabiae sub auspiciis reverendissimi domini, domini Nicolai Dianesevich, cathedralis ecclesiae Zagrabiensis maioris praepositi & c. propugnata per auditorem emeritum. Praeside R. P. Francisco Jambrehovich e Societ. Jesu eiusdem facultatis professore ordinario, Viennae, 1669.

LITERATURA: F. Zenko, "Transformacija fizike kao filozofijske discipline na Neoacademia Zagrabiensis 1669–1773", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 5–6 (1977), str. 215–248; E. Banić-Pajnić, M. Girardi-Karšulin, "Filozofija u XVII. stoljeću", u: I. Golub, I. Supičić (ur.), Barok i prosvjetiteljstvo: XVII-XVIII. stoljeće, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2003, str. 315–326; I. Martinović, "Hrvatsko logičko nazivlje u Habdelićevu Dikcionaru", u: K. Matković Mikulčić (ur.), Znanstveni skup o Jurju Habdeliću, Gradska knjižnica Velika Gorica, Velika Gorica, 2009, str. 137–156; S. Paušek-Baždar, "Isusovci u Zagrebu i njihov doprinos razvitku prirodoslovlja", Gazophylacium 14 (2009), str. 13–25.