Institut za filozofiju | Digitalna baština

Albert BAZALA filozof, pedagog (Brno, 13. VII. 1877–Zagreb, 12. VIII. 1947). Osnovnu školu je pohađao u Bjelovaru, a gimnaziju u Bjelovaru, Požegi i Zagrebu gdje je 1895. maturirao u Gornjogradskoj klasičnoj gimnaziji. Od 1895. do 1899. godine je studirao filozofiju i klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je filozofiju 1900. godine s temom Psihologijska nauka o apercepciji. Za privatnog docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu habilitirao je 1904. s predavanjem Marulićev moralno–filozofski rad. Od 1905. do 1906. je nastavio studij filozofije u Münchenu kod T. Lippsa i H. Corneliusa, u Jeni kod R. Euckena, u Halleu kod W. Reina te u Wundtovu Institutu za eksperimentalnu psihologiju u Leipzigu. Između 1906. i 1912. je objavio Povijest filozofije u tri sveska. Izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu je postao 1909, a redovni profesor 1912. Član JAZU-a je od 1922, a predsjednik od 1933. do 1941. Prisilno je umirovljen 1924. Metalogičke korijene filozofije, svoje najoriginalnije djelo, objavio je u Zagrebu 1924. 1927. vratio se je na fakultet te je osnovao časopis Revija za filozofiju i psihologiju. Od 1932. do 1933. bio je rektor Zagrebačkog Sveučilišta. Godine 1943. je ponovno bio prisilno umirovljen. Na fakultet se je vratio 1945.

DJELA: Psihologijska nauka o apercepciji, 1900; Psihologija u hrvatskom umjetnom pjesništvu, 1901; Povijest filozofije, u tri sveska, Zagreb, 1906, 1909, 1912; O slobodi volje, 1910; Wilhelm Wundt, 1910; Etika i narodno gospodarstvo Zagreb, 1915; Materijalizam ili idealizam u povijesti, Zagreb, 1915; Filozofijski portret Franje Markovića, Zagreb, 1921; Sveučilište i politika, Zagreb, 1923; Filozofijske studije, I. Metalogički korijen filozofije, Zagreb, 1924; Tajanstvene pojave, Zagreb, 1924; Massaryk – mislilac, Zagreb, 1934; Značenje umjetnosti u životu naroda, Zagreb, 1935; O ideji nacionalne filozofije, Zagreb, 1938; Napomene uz problem rase, Zagreb, 1939; Filozofijske studije II. Svijest i svijet, subjekt i objekt, Zagreb, 1941; Heziod: Dani i djela, Zagreb, 1970.

LITERATURA: B. Kalin, "Albert Bazala i nastava filozofije", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 27–28 (1988), str. 165–173; J. Marinković "Određenje odnosa filozofije i pedagogije u djelu Alberta Bazale", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 27–28 (1988), str. 175–179; Z. Posavac, "Estetički nazori Alberta Bazale u vrijeme hrvatske Moderne", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 27–28 (1988), str. 135–158; R. Supek, "Profesor Albert Bazala učio me ljudskom dostojanstvu", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 27–28 (1988), str. 87–92; B. Kalin, "Albert Bazala o psihologijskom eksperimentu i obuci koja privodi samostalnom mišljenju", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 29–30 (1989), str. 187–189; F. Zenko, "Albert Bazala", u: F. Zenko (ur.), Novija hrvatska filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1995, 197–212; I. Skuhala Karasman, "Bazalino razumijevanje snova", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin 23 (2012), str. 401–410.