Životopis dr. Ivice Martinovića


Rođen sam 1950. godine u Dubrovniku, gdje sam završio gimnaziju. Diplomirao sam matematiku 1977. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Interuniverzitetskom centru Sveučilišta u Zagrebu završio sam postdiplomski studij »Filozofija znanosti« i magistrirao 1985. godine radom Problem neprekinutosti i beskonačnosti kod Ruđera Boškovića. Od 1978. do 1987. radio sam na informatičkim poslovima u HTP »Dubrovnik«. Od 1986. godine sveučilišni sam predavač iz matematike i informatike na dvama dubrovačkim fakultetima: Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu i Pomorskom fakultetu. Od 4. prosinca 1991. godine radim na projektu »Djelo Ruđera Boškovića u obzorju europskog mišljenja« u Institutu za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, a od 18. svibnja 1992. voditelj sam projekta pod tim ili sličnim mu naslovom.

 

Doktorat i izbori u zvanja

 

7. lipnja 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio sam u polju filozofiju doktorski rad »Rimsko razdoblje« Boškovićeva mišljenja pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. Danilo Pejović (voditelj), akademik Žarko Dadić, prof. dr. Neven Sesardić. 

 

22. rujna 1994. Znanstveno-nastavno vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donijelo je odluku o mom izboru u zvanje znanstvenog suradnika.

 

23. ožujka 1999. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zadru  donijelo je odluku o mom izboru u znanstveno-nastavno zvanje naslovnog docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti (filozofije) za predmet Povijest filozofije s osobitim obzirom na Povijest hrvatske filozofije.

 

22. prosinca 1999. Znanstveno vijeće Instituta za filozofiju donijelo je odluku o mom izboru u zvanje višeg znanstvenog suradnika.

 

27. travnja 2005. Znanstveno vijeće Instituta za filozofiju donijelo je odluku o mom izboru u zvanje znanstvenog savjetnika.

 

Svi izbori u znanstvena zvanja izvršeni su u polju filozofije.

Istraživačke specijalnosti

 

Istraživanja su mi pretežito usmjerena na proučavanje povijesti filozofije i matematike u Hrvata od 12. do 18. stoljeća.

 

Što se tiče filozofskih disciplina, moja su istraživanja pretežito usmjerena na filozofiju prirode, filozofiju znanosti i filozofiju matematike. Dakako, objavio sam studije i iz drugih disciplina, primjerice iz ontologije (Herman Dalmatin) i etike (Marulić).

 

Najuža mi je specijalnost proučavanje Boškovićeva djela. Objavio sam znanstvene članke o sljedećim hrvatskim filozofima: Hermanu Dalmatinu (2), Jurju Dragišiću (2), Marku Maruliću (1), Frani Petriću (10), Nikoli Vitovu Gučetiću (2), Marku Antunu de Dominisu (4), Stjepanu Gradiću (3), Đuru Bagliviju (1), Ruđeru Boškoviću (31, od toga 11 na engleskom), Rajmundu Kuniću (2), Stjepanu Bašiću (1), Antoniju Radošu Michieliju Vitturiju (1), Pavlu Vuk-Pavloviću (1).

 

Objavio sam tri sintetičke studije o hrvatskoj filozofskoj baštini:

»Filozofska i prirodoznanstvena istraživanja hrvatskih isusovaca od Markantuna de Dominisa do Josipa Franje Domina« (1992);

»Hrvatska prirodnofilozofska baština 18. stoljeća« (1995);

»Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća« (2000).

 

Popis znanstvenih članaka o hrvatskim filozofima, znanstvenicima i književnicima (izbor)

1.       »Galileiev paradoks o jednakosti točke i crte u prosuđivanjima Stjepana Gradića i Ruđera Boškovića«, u: Žarko Dadić (ur.), Zbornik radova o dubrovačkom učenjaku Stjepanu Gradiću (Zagreb: Hrvatsko prirodoslovno društvo, 1985), pp. 49-70.

2.      »Bilješke Boškovićevih predavanja iz astronomije akademske godine 1754./55.«, u: Nenad Janković i Žarko Dadić (ur.), Zbornik radova VII nacionalne konferencije astronoma Jugoslavije (Beograd: Astronomsko društvo "Ruđer Bošković", 1985), pp. 91-93.

3.      »Pretpostavke za razumijevanje geneze Boškovićevih ideja o neprekinutosti i beskonačnosti: kronologija radova, povijesna samosvijest, tematske odrednice«, Vrela i prinosi 16 (1986), pp. 3-22.

4.      »Boškovićev prijepor o jednostavnosti pravca iz 1747. godine: izrečeni i prešućeni argumenti«, Vrela i prinosi 16 (1986), pp. 167-179.

5.      »The fundamental deductive chain of Bošković's natural philosophy«, u: Valentin Pozaić (ed.), The philosophy of science of Ruđer Bošković (Zagreb: FTI, 1987), pp. 65-99.

6.      »Temeljna dedukcija Boškovićeve filozofije prirode«, u: Valentin Pozaić (ed.), Filozofija znanosti Ruđera Boškovića (Zagreb: FTI, 1987), pp. 57-88.

7.      »Završni sholij Newtonove metode prvih i posljednjih omjera i jedanaesti kanon Boškovićeve teorije geometrijskih transformacija«, u Ljubisav Novaković et al. (ur.), Newtonova philosophia naturalis (Kragujevac: Institut za fiziku, 1987), pp. 157-171.

8.      »Boscovich's 'model of atom' from 1748«, u Michele Bossi and Pasquale Tucci (eds), Bicentennial commemoration of R. G. Boscovich, Milano, September 15-18, 1987: Proceedings (Milano: Unicopli, 1988), pp. 203-214.

9.      »Bošković's choice of method at the beginning of his mathematical career«, Dijalektika 23 (1988), br. 3-4, pp. 57-71.

10.     »The genesis of Bošković's contributions to mathematics«, u: Fritz Krafft and Christoph J. Scriba (eds), XVIIIth International Congress of History of Science: Abstracts (Hamburg / München: International Union of the History and Philosophy of  Science, 1989), M2-13.

11.     »Bošković on his own theory of forces: from a sentence to the theory of forces«, Synthesis Philosophica 4 (1989), pp. 533-542.

12.     »Bošković o svojoj teoriji silâ: od sentencije do teorije prirodne filozofije«, Filozofska istraživanja 9 (1989), pp. 1479-1487.

13.     »Theories and inter-theory relations in Bošković«, International Studies in the Philosophy of Science 4 (Oxford, 1990), pp. 247-262.

14.     »Bošković's theory of the transformations of geometric loci: program, axiomatics, sources«, u Žarko Dadić (ed.), Proceedings of the international symposium on Ruđer Bošković: Dubrovnik, 5th - 7th October 1987 (Zagreb: JAZU, 1991), pp. 79-86.

15.     »Cavalieri, Fabri i Gradić o Galileievu paradoksu posude«, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 30 (1992), pp. 79-91.

16.     »Filozofska i prirodoznanstvena istraživanja hrvatskih isusovaca od Markantuna de Dominisa do Josipa Franje Domina«, u: Isusovačka baština u Hrvata (Zagreb: Muzejsko-galerijski centar, 1992), pp. 77-86.

17.     »Rana recepcija Boškovićeve filozofije prirode: 'slučaj Benvenuti'«, Filozofska istraživanja 12 (1992), pp. 957-981.

18.     »Hidrotehničke ekspertize Ruđera Boškovića«, Naše more 40 (1993), pp. 61-75.

19.     »Boškovićeva neostvarena teorija infinitezimalâ: između nacrta teorije i primjene metode«, Filozofska istraživanja 13 (1993), pp. 453-474.

20.     »Epigrami Ruđera Boškovića«, Dubrovnik 4 (1993), br. 3, pp. 93-120.

21.     »Ontički red u opisima Hermana Dalmatina«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 19 (1993), pp. 9-30.

22.     »Boškovićeva funkcija za utrošak voska pri izgradnji pčelinjega saća«, Ekonomska misao i praksa 2 (1993), pp. 37-55.

23.     »Quantitas inassignabilis: jezik i spoznaja u Boškovićevu pristupu infinitezimalima«, Filozofska istraživanja 13 (1993), br. 51, pp. 745-754.

24.     »Boscovich on the problem of generatio velocitatis: Genesis and methodological implications«, u Piers Bursill-Hall (ed.), R.  J. Boscovich: Vita e attività  scientifica / His life and scientific work (Roma: Istituto della Enciclopedia Italiana, 1993), pp. 59-79.

25.     »The early reception of Bošković's natural philosophy: The Benvenuti case«, Synthesis Philosophica 8/16 (1993), pp. 307-333.    

26.     »Sloboda u promišljanjima Ruđera Boškovića«, u Marijan Steiner (ur.), Synthesis theologica: Zbornik u čast p. Rudolfa Brajičića SJ u povodu 75. obljetnice života (Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 1994), pp. 479-491.

27.     »Hrvatska prirodnofilozofska baština 18. stoljeća«, Filozofska istraživanja 15 (1995), pp. 3-43.

28.     »Humanist, filozof i teolog Juraj Dragišić«, Dubrovnik n.s. 6 (1995), br. 4, pp. 213-232.

29.     »Ispravci i dopune uz bibliografiju Ruđera Josipa Boškovića (1)«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 21 (1995), pp. 151-219.

30.     »Mulihova kajkavska Abeczevicza iz 1746. godine«, u: Alojz Jembrih (ur.), Kajkaviana Croatica: hrvatska kajkavska riječ (Zagreb: Družba Braća hrvatskoga zmaja; Donja Stubica: Kajkaviana; Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 1996), pp. 167-176.

31.     »Dva dragocjena a nezapažena prinosa hrvatskih istraživača o Jurju Dragišiću«, Filozofska istraživanja 16 (1996), pp. 509-527.

32.     »Ljetopis života i djela Nikole Vitova Gučetića«, Dubrovački horizonti 36 (1996), pp. 23-33.

33.     »Stihovi Rajmunda Kunića o Ruđeru Boškoviću«, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 34 (1996), pp. 151-184.

34.     »Poezija Rajmunda Kunića u rukopisnom zborniku hrvatskih latinista iz knjižnice braće Stulli«, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 34 (1996), pp. 49-71.

35.     »The ontic order in descriptions of Hermann of Dalmatia«, Studia historiae philosophiae Croaticae 3 (1996), pp. 69-91.

36.     »Petrićeva prosudba Aristotelove prirodne filozofije«, Obnovljeni život 52/1 (1997), pp. 3-20.

37.     »Kasnorenesansni filozof Nikola Vitov Gučetić«, Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka 6 (1997), pp. 203-225. 

38.     »Amerika - izazov za geodeta Ruđera Boškovića«, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 35 (1997), pp. 173-184. 

39.     »Stjepan Gradić on Galileo's paradox of bowl«, Dubrovnik Annals     1 (1997), pp. 31-69.

40.     »Apparatus ad philosophiam Antonija Possevina i Petrić«, Dubrovnik 8/1-3 (1997), pp. 277-286.

41.     »Kako je Dominis pisao Petrićevo prezime?«, Dubrovnik 8/1-3 (1997), pp. 315-322.

42.     »Patriciana u knjižnici Toma Basseglija 1792.«, Dubrovnik 8/1-3 (1997), pp. 193-211.

43.     »Petrić i Kircher«, Dubrovnik 8/1-3 (1997), pp. 333-342.

44.     »Rane hrvatske prouke Petrićeva djela (1624.-1811.): Dominis, Baglivi, Michieli Vitturi«, Dubrovnik 8/1-3 (1997), pp. 212-247. 

45.     »Uspoređujući nacrt Panaugije u Petrića i Komenskoga«, Dubrovnik 8/1-3 (1997), pp. 346-352.

46.     »Rađanje 'Ujedinjene Amerike' - diplomatski izazov za Ruđera Boškovića«, Zbornik znanstvenog skupa Diplomacija Dubrovačke Republike, Zbornik Diplomatske akademije 3 (Zagreb: Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske - Diplomatska      akademija, 1998), pp. 265-271.

47.     »Kajkavska Abeczevicza iz 1746. godine - dosad nepoznato djelo Jurja Muliha«, Vrela i prinosi 21 (1997), pp. 193-268.

48.     »The Birth of 'United America': A Diplomatic Challenge for Ruđer Bošković«, u: International symposium »Diplomacy of the Republic of Dubrovnik«, edited by Svjetlan Berković, Diplomatic Academy Year-Book 3 (1998) (Zagreb: Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Croatia, Diplomatic Academy, 1998), pp. 281-287.

49.     »Književni žanrovi hrvatskih filozofa od Stojkovića do Boškovića«, u: Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata, a cura di Fedora Ferluga Petronio (Udine: Università degli Studi di Udine / Forum, 1999), pp. 107-116.

50.     »Uz Petrićev Index Pancosmiae«, Filozofska istraživanja 19 (1999), pp. 139-191.

51.     »Ruđer Bošković's expert analyses in hydraulic engineering«, u: Valentin Pozaić (ed.), Jesuits among the Croats:Proceedings of the international symposium »Jesuits in the religious, scientific and cultural life among the Croats October 8-11, 1990« (Zagreb: Institute of Philosophy and Theology SJ, 2000), pp. 65-87.

52.     »Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća«,  u: Pavo Barišić (ur.), Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije (Zagreb: Institut za filozofiju, 2000), pp. 69–151.

53.     »The evaluation of Aristotle’s natural philosophy in Petrić’s Discussiones peripateticae«, Studia historiae philosophiae Croaticae 4 (1999), pp. 77-95.

54.     »Ruđer Bošković i Amerika«, Kolo 10/3 (2000), pp. 7-29.

55.             »Marulićev etički nauk o miru«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 26 (2000), pp. 17-57.

56.             »Kritički aparat«, u: Ivan Šiškov Gundulić, »Suze i tužbe Radmilove«, Dubrovnik 12/2 (2001), kritičko izdanje priredio  Ivica Martinović, pp. 5-129, na pp. 52-129.

57.             »Kazne za rod Bosdari nakon ranjavanja Ivana Šiškova Gundulića«, Dubrovnik 12/3 (2001), pp. 12-24.

58.             »Ivan Šiškov Gundulić i Luna Židovka«, Dubrovnik 12/3 (2001), pp. 27-35.

59.             »Ivan Šiškov Gundulić u izbornom žrvnju 1696.-1700.«, Dubrovnik 12/3 (2001), pp. 36-50.

60.             »Cekinić(1731) vs. Appendini(1803)«, Dubrovnik 12/3 (2001), pp. 59-64.

61.             »Recepcija Boškovićeve prirodne filozofije u Princetonu (1844-1846)«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine  27 (2001), pp. 147-162.

62.             »Prirodnofilozofska gledišta Stjepana Bašića 1771.«, Prirodoslovlje 1/1 (2001), pp. 121-146.

63.             »Petrićeva uporaba atomističkih argumenata u prosudbi Johna Henrya«, Filozofska istraživanja 22/1 (2002), pp. 287-300.

64.             »Optička rasprava Marka Antuna de Dominisa: geneza, metodologija, značenje«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 28 (2002), pp. 67-145.

65.             »Boškovićev izbor matematičke metode g. 1740.«, u: Filip Grgić (ur.), Godišnjak za filozofiju 2003. (Zagreb: Institut za filozofiju, 2003), pp. 91-108.

66.             »Spinozina filozofija Boga u tumačenju Pavla Vuk-Pavlovića«, u: Pavo Barišić (ur.), Pavao Vuk-Pavlović – život i djelo (Zagreb: HAZU i Institut za filozofiju, 2003), pp. 197-204.

67.             »Izvori Marka Antuna de Dominisa u raspravi Euripus seu de fluxu et refluxu maris«, u: Marcus Antonius de Dominis / Marko Antun de Dominis, Opera physica / Radovi iz fizike, uredili Ante Maletić i Darko Novaković (Zagreb: HAZU; Split: Lamaro, 2005), pp. 294-324.

 

Prijevodi (izbor)

 

Ivica Martinović, »Od Telesija do Fortisa: znameniti odjeci Petrićeva djela 1572.-1771.«, Dubrovnik 8/1-3 (1997), pp. 249-384; 20 odabranih odlomaka preveo s latinskoga i talijanskoga.

 

Marko Antun de Dominis, »Eurip ili o plimi i oseci mora«, s latinskog preveo Ivica Martinović, u: Marcus Antonius de Dominis / Marko Antun de Dominis, Opera physica / Radovi iz fizike, uredili Ante Maletić i Darko Novaković (Zagreb: HAZU; Split: Lamaro, 2005), pp. 189-293.

 

Izlaganja o hrvatskim filozofima na međunarodnim znanstvenim skupovima

 

O Boškoviću sam izlagao na međunarodnim znanstvenim skupovima u Zagrebu (1986), Milanu (1987), Dubrovniku (1987), Rimu (1988), Hamburgu (1989) i Cresu (1993).

 

O Boškoviću sam održao predavanja na sljedećim međunarodnim tečajevima u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku: »Philosophy of Science« (1989, 1994),  »Plurilinguism in Middle Europe« (1998), »Philosophie und Demokratie« (2005).

 

U Dubrovniku 1994. izlagao sam o Kuniću na skupu o 200. obljetnici njegove smrti.

O Petriću sam izlagao na Danima Frane Petrića u Cresu od 1998. do. 2005.

O Križaniću sam izlagao u Moskvi i Sankt-Peterburgu 2005.

O Matiji Vlačiću Mlađem izlagao sam na Danima Frane Petrića u Cresu 2005.

 

Organizacija znanstvenih skupova

 

G. 1988. bio sam inicijator i član organizacijskog odbora znanstvenog skupa Prirodoznanstvena baština Dubrovnika, što ga je Hrvatsko prirodoslovno društvo upriličilo u Dubrovniku 14.-15. listopada 1998.

 

G. 1994. o 200. obljetnici smrti Rajmunda Kunića koordinator sam međunarodnog znanstvenog skupa »Rajmund Kunić, pjesnik i prevoditelj«, što su ga Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu i Hrvatski povijesni institut u Beču organizirali u Dubrovniku 21.-22. studenoga 1994.

 

G. 1999. član sam organizacijskog odbora znanstvenoga skupa Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije, što ga je 23.-25. lipnja 1999. upriličio Institut za filozofiju.

 

G. 2000. član sam organizacijskog odbora znanstvenog skupa Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu, što ga je 8.-9. studenoga 2000. upriličio Institut za filozofiju.

 

Od rujna 2001. predsjednik sam Programskog odbora Petrićeva simpozija u Cresu u sklopu Dana Frane Petrića što ih u rujnu svake godine organizira Hrvatsko filozofsko društvo. Dosad sam organizirao četiri simpozija o Petriću:

Petrić – platonizam – aristotelizam (2002, 2003);

Petrić i renesansne filozofske tradicije (2004, 2005).

 

Uređivanje tematskih blokova u časopisima

 

1989. uredio sam dva tematska bloka o Boškoviću:

»Ruđer Josip Bošković: Filozofija i znanost«, Filozofska istraživanja  9/32-33 (1989), pp. 1320-1523;

»Ruđer Josip Bošković: Philosophy and Science«, Synthesis Philosophica 4/8 (1989), pp. 509-680.

 

1991. priredio sam 17 članaka sa znanstvenog skupa Prirodoznanstvena baština Dubrovnika za izdanje u Analima:

Anali Zavoda za povijesne zannosti HAZU u Dubrovniku 29 (1991), pp. 117-267.

 

1996. uredio sam tematski broj Anala o Rajmundu Kuniću o 200. obljetnici pjesnikove smrti.

»Rajmund Kunić (1719-1994), pjesnik i prevoditelj«, Anali Zavoda za povijesne zanosti HAZU u Dubrovniku 34 (1996), pp. 7-232.

 

1997. odabrao sam tri članka iz dubrovačke prirodoznanstvene baštine za prvi broj engleskog godišnjaka Zavoda za povijesne zanosti HAZU u Dubrovniku.

Dubrovnik Annals 1 (1997), pp. 9-69.

 

1997. uredio sam tematski trobroj Dubrovnika o Petriću:

»Frane Petrić – o 400. obljetnici smrti hrvatskoga renesansnog filozofa«, Dubrovnik 8/1-3 (1997), pp. 5-630.

 

1999. u časopisu Filozofska istraživanja uredio sam tematski blok o Frani Petriću:

»Petrićeva misao od etike do prirodne filozofije«, Filozofska istraživanja 19 (1999), pp. 3-191.

 

Nakon otkupa Gundulićevih rukopisa 2001. u časopisu Dubrovnik uredio sam dva tematska bloka o Ivanu Šiškovu Gunduliću:

Ivan Šiškov Gundulić, »Suze i tužbe Radmilove«, Dubrovnik 12/2 (2001), pp. 5-129;

»Ivan Šiškov Gundulić (2)«, Dubrovnik 12/3 (2001), pp. 5-64.

 

Članstva u uredništvima časopisa

 

Član sam uredništva u sljedećim časopisima: Filozofska istraživanja, Synthesis Philosophica, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Dubrovnik Annals  i Dubrovački horizonti.

 

Zamjenik sam glavnog i odgovornog urednika časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine od 1993.

 

Stalni sam i jedini hrvatski suradnik u »Abstracts Department« međunarodnog časopisa Historia Mathematica u kojem objavljujem sažetke povijesnih i filozofskih radova koji se tiču hrvatskih matematičara i prirodnih filozofa (osobito Grisogono, Petrić, Getaldić, Gradić, Bošković).

 

Nastava filozofije (izbor)

 

U ljetnom poljeću akademske godine 1986/1987. predavao sam kolegij Filozofija znanosti Ruđera Boškovića na Filozofskom studiju Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu.

 

G. 1992. imenovan sam za voditelja kolegijā Ruđer Bošković i Filozofija prirode na Hrvatskim studijima (Studia Croatica) Sveučilišta u Zagrebu, gdje sam predavao do 1997.

 

U svojstvu pozvanog profesora na dodiplomskom studiju Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu tri sam akademske godine 1992.-1995. predavao kolegij Hrvatski filozofi renesanse.

 

U ljetnom poljeću akademske godine 1993/1994. predavao sam Filozofiju znanosti Ruđera Boškovića na poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta DI u Zagrebu.

 

Dvije akademske godine 1994-1996. predavao sam Povijest hrvatske filozofije na Filozofskom fakultetu u Zadru.

 

Dvije akademske godine 1997-1999. predavao sam izborni kolegij Filozofija prirode na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

 

Od akademske godine 2005-2006. na studiju filozofije na Filozofskom fakultetu u Osijeku predajem Povijest hrvatske filozofije i Srednjovjekovnu filozofiju.

 

Od akademske godine 2005-2006. na studiju filozofije na Filozofskom fakultetu u Splitu predajem Filozofiju prirode I i Filozofiju prirode II.

 

Pretisak

 

G. 1997. objavio sam pretisak prve kajkavske početnice koju sam pronašao u Dubrovniku:

Juraj Mulih, Abeczevicza (Zagreb, 1746; Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU; Varaždin: Zavod za znanstveni rad HAZU, 1997), s mojim pogovorom na pp. 73-80.

 

Izložbe i katalozi

 

U sklopu programa znanstvenog skupa o polihistoru Stjepanu Gradiću povodom 300. obljetnice njegove smrti 10-11. listopada 1983. u Dubrovniku postavio sam u Galeriji »Sebastian« izložbu rukopisne, knjižne, spomeničke i umjetničke građe, te objelodanio katalog izložbe:

Ivica Martinović, Stjepan Gradić: život i djelo (Dubrovnik, 1983), 36 pp.

 

U sklopu izložbe Isusovačka baština u Hrvata u Muzejskom prostoru u Zagrebu (28. 12. 1992. - 28. 4. 1993.) bio sam autor dionice »Ruđer Bošković« (rijetke knjige, isprave, prepiska, zemljovidi, nacrti instrumenata, portreti, grafike), te zadužen za tematsku cjelinu »Filozofska i prirodoznanstvena istraživanja hrvatskih isusovaca od Markantuna de Dominisa do Josipa Franje Domina«.

Isusovačka baština u Hrvata (Zagreb: MGC, 1992), moji tekstovi na pp. 77-97 (sintetički prikaz o filozofima i prirodoznanstvenicima do kraja 18. stoljeća), 274-289 (Bošković).

 

Prigodom 59. Kongresa P.E.N.-a u Dubrovniku g. 1993. postavio sam izložbu Ruđer Bošković (1711-1787) u Palači Sponza, sastavljenu pretežito od građe iz dubrovačkih arhiva i knjižnica i popraćenu katalogom na engleskom jeziku:

Ivica Martinović, Ruđer Bošković (Dubrovnik: Croatian PEN Centre & The Bridge, 1993), 27 pp.

 

G. 1996. sudjelovao sam u izložbenom projektu »Znanost u Hrvata« u Klovićevim dvorima u Zagrebu napisavši za katalog tekstove i odabravši kataloške jedinice o Kotruljeviću, Gučetiću, Volčiću, de Dominisu, Getaldiću, Gradiću, Ohmućeviću, Boškoviću, Šimunu Stratiku i hrvatskim didaktičkim pjesnicima 18. stoljeća:

Znanost u Hrvata 1 (Zagreb: MGC, 1996), moji tekstovi na pp. 55-56 (Kotruljević), 99 (Grisogono), 108-109 (Kotruljević), 117-121 (Gučetić), 147-150 (Vicko Volčić), 156-158 (de Dominis i Getaldić), 161-164 (Gradić), 165-168 (Petar Damjan Ohmućević), 191-192 (Bošković), 193-203 (didaktički pjesnici 18. stoljeća), 233 i 235-240 (Šimun Stratik), 400-409 (de Dominis), 410-424 (Getaldić), 439-481 (Bošković).  

 

G. 2003. tijekom znanstvenoga skupa »Petrić – platonizam – aristotelizam« u Cresu autor sam izložbe »De Dominis vs. Patricius«. Ista je izložba upriličena 2004. o Petrićevu rođendanu 25. travnja u Zadru. 

Ivica Martinović, »De Dominis vs. Patricius«, u: Hrvoje Jurić (ur.), 12. Dani Frane Petrića (Zagreb: HFD, 2003), pp. 147-164.

 

Filmski scenariji o hrvatskim velikanima

 

G. 1997. napisao sam filmski scenarij »Ruđer Bošković« za film u produkciji Obrazovno-znanstvenog programa Hrvatske televizije, premijerno prikazan na Boškovićev rođendan 18. svibnja 1998.

 

G. 1998. za isti sam program Hrvatske televizije napisao filmske scenarije »Marin Getaldić« i »Frane Petrić«. Filmovi su snimljeni i prikazani tijekom 1999.

 

Imenovanje u međunarodno znanstveno tijelo

 

Od g. 1997. član sam International Commision on the History of Mathematics pri Division of the History of Science of the International Union of the History and Philosophy of Science.

 

Članstva u profesionalnim društvima

 

Član sam četiriju inozemnih profesionalnih društava: History of Science Society (USA), Canadian Society for History and Philosophy of Mathematics, British Society of the History of Mathematics, Renaissance Society of America.

 

Član sam triju domaćih profesionalnih društava: Hrvatsko matematičko društvo, Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo.

Od 2003. do 2005. bio sam predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva.