english

Marko Antun de DOMINIS

De radiis visus et lucis in vitris perspectivis et iride [opis djela] [tekst] [pdf]

Suae profectionis consilium exponit [Google Books]

Marko Antun de DOMINIS (Marcus Antonius de Dominis), teolog, znanstvenik, filozofski pisac (Rab, 1560–Rim, 8. IX. 1624). Nakon početnog školovanja u Rabu, nastavio je studij gramatike i retorike u isusovačkom Hrvatskom kolegiju u Loretu (1579–1596) te u Padovi. Istupio je iz Družbe Isusove i 1597. postao biskupom senjskim, a 1602. papa Klement VIII. imenovao ga je splitskim nadbiskupom. Svojim polemikama i stavovima usmjerenim protiv autoriteta pape i crkvene politike izložio se je osudama rimske Kurije. Iz tog razloga je pobjegao u Englesku, odrekao se je nadbiskupske funkcije i napisao proglas o razlozima svog bijega (Marcus Antonius De Domini Archiepiscopus Spalatensis suae profectionis consilium exponit, Heidelberg, 1616) Godine 1617. u Londonu su izašle prve četiri knjige njegova kapitalna životnog djela De republica ecclesiastica (O crkvenoj državi), 1620. peta i šesta, u Frankfurtu na Majni, 1622. sedma i deveta, u Hanauu, dok osma i deseta nisu tiskane. Djelo nailazi na velik uspjeh u europskim zemljama. Urban VIII. pokrenuo je protiv njega proces i on biva zatvoren u Anđeosku tvrđavu (1624). Tu je počeo pisati svoja Retractionum M. Antonij De Dominis Archiepiscopi Spalatensis Libri X In totidem ipsius DE REPUBLICA ECCLESIASTICA Libros (Preispitivanje), odnosno ispravke svoga djela. Za vrijeme pisanja je umro, a kao heretika  spaljuju mu leš na Campo dei Fiori u Rimu, zajedno s njegovom slikom i knjigama, a pepeo mu je bio rasut u Tiber. Dominis je napisao i teološke rasprave i djela s područja prirodne filozofije, fizike, matematike i optike. U svojim prirodnofilozofijskim shvaćanjima Dominis uvelike slijedi peripatetičke postavke, ali i nove renesansne fizikalističke ideje.

DJELA: De radiis visus et lucis in vitris perspectivis et iride. Tractatus. Per Joannem Bartolum in lucem editus, Venetiis, 1611; Suae profectionis consilium exponit, Londini, 1616; De republica ecclesiastica libri X, 1–4, Londini, 1617, 5–6, Francofurti ad Moenum, sumptibus Rulandiorum, Typis Joan., Friderici Weiss, 1620, 7–9, Hanoviae, Sumptibus haeredum Levini Hulsii, 1622; Papatus Romanus. Liber de origine, progressu atque extinctione ipsius, Londini, 1617; Predica... fatta la prima Domenica dellʼAvvento questʼanno 1617 in Londra nella cappella detta delli Merciari, Londra, 1617; Scogli del christiano naufragio, quali va scoprendo la santa chiesa di Christo alli suoi diletti figliuoli, S. 1. 1618; Sui reditus ex Anglia consilium exponit, Dilingae, 1623, Romae, 1623; Euripus seu De fluxu et refluxu maris, Sententia, Romae, 1624; De pace religionis Marci Antonii de Dominis Spalatensis archiepiscopi. Epistola ad venerabilem virum Josephum Hallum archipresbyterum Wigorniensem, Besançon, 1666.

LITERATURA: F. Zenko, "Prirodoznanstvena istraživanja Marka Antuna Dominisa u svjetlu gnoseologijsko-metodologijskog problema u postrenesansnoj ʻnovojʼ filozofiji prirode", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 3–4 (1976), str. 15–28; I. Martinović, "Optička rasprava Marka Antuna de Dominisa: Geneza, metodologija, značenje", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 55–56 (2002), str. 67–145; V. Tudjina, "Ime, prezime i godina rođenja Marka Antuna de Dominisa", Senj 33 (2006), str. 45–50; V. Tudjina, "Neki korijeni Dominisove misli: platonizam kod Dominisa", Senj 37 (2010), str. 59–64; F. Šanjek, "Markantun de Dominis i inkvizicija", Rijeka 1 (2011), str. 27–30.