english

Giulio CAMILLO DELMINIO

L'Idea del Theatro [opis djela] [tekst] [pdf]

Giulio CAMILLO DELMINIO (Julius Camillus Delminius), filozof (Portogruaro, 1479–Milano, 1544). Otac mu je bio porijeklom iz Tomislavgrada čije je antičko ime bilo Delminio, što je Camillo dodao svom imenu. Školovao se je u Veneciji i Padovi, predavao je dijalektiku u Bologni te je boravio na dvoru francuskog kralja Françoisa I. Delminio je zanimljiv kao predstavnik renesanse iz više razloga. Prije svega zbog osebujnog pristupa obradi tipičnih renesansnih tema, poput astrologije i mnemotehnike, pri čemu on ostaje na tragu hermetičko-kabalističke tradicije koju je na Zapadu popularizirao G. Pico della Mirandola. Drugi zanimljiv aspekt kod Camilla jest taj da on dvije već spomenute teme, astrologiju i mnemotehniku, međusobno povezuje stvarajući koncept svjetskog teatra, u svom djelu L'Idea del Theatro (Firenca, 1550). Camillo je u svoje vrijeme bio jedan od cjenjenijih mislioca, a poznat je postao po svojoj konstrukciji teatra pamćenja, model kojega je u obliku drvene konstrukcije predstavio u Veneciji, a zatim i u Parizu. Njegove ideje su ostale primijenjene u jednom od najpoznatijih svjetskih kazališta, Shakespeareovom Globe teatru.

DJELA: L'Idea del Theatro, Firenze, 1550.

LITERATURA: Cesare Vasoli, I miti e gli astri, Guida editori, Napoli, 1977, str. 185–245; Ljerka Šifler-Premec, "Giulio Camillo Delminio (Ličnost i djelo)", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 11–12 (1980), str. 133–153; Erna Banić-Pajnić, "Giulio Camillo Delminio (1479–1544)", u: Smisao i značenje Hermesove objave, Zagreb: Globus, 1989, str. 156–167; Anto Lešić, "Camillo, Julije Delminije (Giulio Delminio)", u: Hrvatski biografski leksikon, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1989, sv. 2, str. 564–565; I. Skuhala Karasman, "Značenje kabale u djelu L'Idea del Theatro Giulija Camilla Delminija", Cris, 1 (2010), str. 21–27; S. Paušek-Baždar, "Giulio Camillo Delminio i duhovna komponenta alkemije", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 73–74 (2011), str. 23–50.